Lider Demokratskog narodnog pokreta Crne Gore Milan Knežević je u ATV-ovoj emisiji "U prvom planu" rekao da je USAID u značajnoj mjeri opredjeljivala procese u Crnoj Gori, imenovala ministre i direktore policija direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
"Mi smo imali ubitačnu činjenicu i saznanje da je USAID redovno u prethodnim vladama imao jedan broj ministara koji su zastupali njihove stavove, širili su antisrpsku politiku prema nama", naveo je Knežević.
Knežević smatra da će biti moguće istražiti gdje je završio silni novac USAID-a ako američka administracija pokaže interesovanje i spremnost da se to uradi.
"Kod nas su direktori tih nevladinih organizacija postali multimilioneri. I to ne samo iz ovog posljednjeg perioda. Oni imaju svoje vile, apartmane, stanove. Bilo bi veoma značajno da vidimo kako je trošen novac USAID-a, NЕD-a i ostalih organizacija koje su ovdje finansirale procese po Balkanu, dominantno protiv srpskog naroda", rekao je Knežević.
Prema njegovim riječima, ako je tačan podatak u broju zaposlenih u američkoj Ambasadi, koji su građani BiH, gdje je značajan broj tih ljudi opredjeljivao i neka saopštenja za javnost i reagovanja, u značajnoj mjeri kreirao politiku ambasadora Marfija, onda to najbolje govori u šta su se države Balkana bile pretvorile za vrijeme USAID-a.
"Bogu hvala što je USAID pred gašenjem i što ćemo imati priliku da vidimo ko je, u stvari, bio strani agent sve vrijeme", rekao je Knežević.
On je naglasio da je ono što sada zastupa Tramp bila i politika Demokratske narodne partije u Crnoj Gori koja je rezultirala pobjedom 2020. godine.
"Mi bismo željeli da drugo zasjedanje Svesrpskog sabora bude u Crnoj Gori i da mi budemo domaćini, da takođe donesemo neke važne odluke, pa možda i ove odluke koje imaju veze sa idejama `Otvorenog Balkana` u kojem su Albanija, Sjeverna Makedonija, i ne vidim razlog zašto ne bi bile Crna Gora i BiH", rekao je Knežević.
On je ukazao da su u Crnoj Gori Srbi lingvistička manjina zbog diskriminatorskog ustava, u kojem je manjinski jezik crnogorski - službeni jezik, a srpski jezik je većinski, što je potvrdio popis.
"Sve vrijeme tražimo, ne dirajući crnogorski jezik, iako bismo imali osnova da diramo u njega, da srpski jezik bude normiran kao ravnopravan sa crnogorskim. To je sve što tražimo", rekao je Knežević, koji je poslanik u Skupštini Crne Gore.
Knežević je ukazao i na pitanje dvojnog državljanstva, koje se jedino osporava Srbima u Crnoj Gori.
"Na referendumu 2006. godine su svi imali pravo da glasaju, izuzev Srbi iz Crne Gore koji su živjeli u Srbiji. Oni koji su rođeni u Crnoj Gori i nakon zajedničke države, sticajem životnih okolnosti, nastavili svoj životni put u Srbiji, njih ima sigurno 200.000 do 300.000 koji direktno vuku porijeklo iz Crne Gore, nisu imali pravo", naveo je Knežević.
