Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izrazio je zadovoljstvo što srpski povratnici na području Bihaća nemaju bezbjednosnih problema, niti osjećaju ugroženost po bilo kom pitanju, ali da im je potrebna podrška Srpske i njenih institucija, prije svega u obrazovnom sistemu.
"Sa zadovoljstvom mogu istaći činjenicu da srpski povratnici imaju dobru komunikaciju sa svojim sugrađanima, da nemaju nikakvih problema, niti osjećaju ugroženost po bilo kom pitanju", rekao je Čubrilović u telefonskoj izjavi Srni, nakon posjete Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.
On kaže da se građani srpske nacionalnosti u Bihaću osjećaju bezbjedno, što je sigurno dobar pokazatelj da je suživot moguć.
"Ovdje smo kako bi dali podršku suživotu i našim ljudima koji su se vratili poslije građanskog rata i nalaze smisao svog života u Bihaću", rekao je Čubrilović.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske je istakao da srpskim povratnicima treba podrška od Republike Srpske i njenih institucija, prije svega u obrazovnom sistemu, ali i na svaki drugi način.
"Treba posvetiti više pažnje radu sa đacima, jer srpska djeca u Bihaću nemaju baš priliku da do kraja proučavaju naš jezik i istoriju, što bi svakako bilo važno", rekao je Čubrilović i izrazio nadu da će institucije naći načina da ovim ljudima pomognu tamo gdje im je ta pomoć neophodna.
On je rekao da je sa Njegovim preosveštenstvom episkopom bihaćko-petrovačkim Sergijem razgovarao o aktivnostima koje Srpska pravoslavna crkva planira i sprovodi na ovim prostorima.
Čubrilović kaže da su razgovarali o istorijskim događajima i obilježjima koja je potrebno podići na mjestima gdje je srpski narod stradao kroz istoriju, kao i o projektima na kojima vladika radi već duže vrijeme i za čiju realizaciju traži partnere.
"Prije svega mislim na spomenik na Garavicama, zatim neka spomen-obilježja u samom gradu. Vladika mi je rekao da nailazi i na razumijevanje lokalne zajednice. Nadam da će ovi projekti uspješno biti okončani", rekao je Čubrilović.
On je izrazio zadovoljstvo jer je imao priliku da u Hramu Svete Trojice u Bihaću prisustvuje Svetoj arhijerejskoj liturgiji, koju je služio episkop Sergije, uz prisustvo srpskog naroda.
Garavice su mjesto masovnog pogubljenja, masovna grobnica i spomen-područje u neposrednoj blizini grada Bihaća. Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine u Garavicama je izvršen masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva od strane ustaša u kojem je, prema procenama, ubijeno oko 12.000 ljudi, među kojima veliki broj djece, a u pitanju su skoro isključivo Srbi i u manjem broju Jevreji.
