"Nikad niko to nije osudio na pravi način u okviru međunarodne zajednice. Ta akcija je protjerala ljude i učinila taj prostor etnički čistim, dovela danas Srbe u Hrvatskoj u situaciju da su izgubili svoju konstitutivnost i da su postali manjina, koja ne znači mnogo svima onima koji tamo kreiraju politiku", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Doboju.

Cvijanovićeva je naglasila da se nikada ne smiju zaboraviti žrtve "Oluje", jer su to starci, djeca i civili, napaćeni ljudi koji su protjerani iz svojih kuća.

"To nisu bili vojnici sa puškama, to nije bio niko ko se tada borio, nego naprosto stanivništvo koje je bilo prisiljeno da bježi", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, dobro je da su ti ljudi našli svoj dom, većinom u Srbiji i Republici Srpskoj i da su integrisani u zajednicu.

"Međutim, to ne umanjuje činjenicu da su oni na takav način, brutalno, bili protjerani i da su ubijani onda kada su bježali iz svojih domova", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da ostaje teška i tužna činjenica, koja govori da postoji ogromno licemjerstvo kada je u pitanju međunarodna zajednica, da se na isti način ne tretiraju žrtve i da nikada na isti način nije stigla kazna sve one koji su zaslužili tu kaznu.

Tokom zločinačke hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 220.000 Srba, dok se 1.869 vodi kao poginulo i nestalo, od kojih su većina civili.

Međunarodni sud pravde je 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, iako mnogi svjetski eksperti tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.