"S tim u vezi, valjda je normalno da Srbi treba da budu konstitutivan narod u Federaciji BiH /FBiH/, u kantonima, gdje treba da ostvaruju svoja prava ravnopravno sa druga dva", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla kako mnogi olako negoduju zbog obilježavanja 9. januara u Republici Srpskoj i sličnih stvari, ali ćute na tragičnu činjenicu da su Srbi u FBiH jedna mala manjinska zajednica, da ne uživaju nikakva prava.

Cvijanovićeva je dodala da se s druge strane priča kako BiH treba da ima legitimno predstavljanje, što ona podržava jer smatra da treba raditi ono što je propisao Dejton dok se ne postigne neki drugi dogovor.

"Godinama sam slušala graju o obrazovanju, kako mi ne dozvoljavamo nekom da piše `bosanskim jezikom`, a nikad niko nije htio da bude realan da kaže da se u više od 20 škola u Republici Srpskoj izučava nacionalna grupa predmeta, a da u FBiH jedva, na muke žive, naša djeca nemaju skoro nikakvu nastavu na srpskom jeziku", pojasnila Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da niko više neće da priča ni o strašnom fenomenu u FBiH "dvije škole pod jednim krovom", a stalno im je u fokusu Republika Srpska.

"Ako imamo neki problem, onda o tome treba i da razgovaramo, pa da ga riješimo. Nažalost, srpska zajednica u FBiH je malobrojna i nema proklamovanu ravnopravnost sa druga dva naroda. Sve je to nefer i žao mi što je to tako", navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da postoji veliki broj zahtjeva i žalbi srpskih povratnika u FBiH kojima još nisu riješena osnovna životna pitanja poput struje, vode, puta...

"Oni su zaboravljeni, nemaju ni adekvatan pristup zapošljavanju, ni na kantonalnom ni na federalnom nivou i strukturama, a primjer za to jeste i neformiranje srpskog kluba delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Egzistencijalna pitanja srpskih povratnika federalna vlast ignoriše", zaključila je Cvijanovićeva.

Govoreći o presudi generalu Ratku Mladiću, predsjednik Republike Srpske izjavila je da presuda generalu Ratku Mladiću nije presuda Republici Srpskoj, te izrazila žaljenje što sud u Hagu nije doprinio da u BiH dođe do većeg stepena povjerenja.

"Ako tu presudu svedemo na presudu pojedincu, u ovom slučaju generalu Mladiću, mi smo i dalje suočeni sa brojnim stvarima koje smo imali priliku da slušamo i vidimo tokom raznih suđenja. To je opet ono što nas navodi da zaključujemo da postoji pristrasnost i često se stiče utisak da su presude samo pravni alat da popuni jedan politički prostor", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da su već napravljene određene matrice i stereotipi, sve ono što je bilo nečije političko razmišljanje o nekom prostoru, konkretno o ovom ovdje, popunjava se pravosudnim odlukama da bi postalo neka realnost.

Cvijanovićeva je naglasila da narod u Republici Srpskoj sud u Hagu doživljava kao sud nepravde, koji je usmjeren protiv Srba i onih koji su predstavljali Srbe na bilo koji način u političkom ili vojnom smislu.

"To je realnost u kojoj mi živimo i žalim što je međunarodni sud bio još jedan od alata koji nije doprinio onome što je trebalo da bude naš glavni cilj u BiH, a to je da danas živimo sa puno više vjere jednih u druge, da imamo veći stepen povjerenja i konačno neku pravdu, da smo uspjeli da sagledamo prošlost", rekla je Cvijanovićeva.