Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da je za svaku osudu da se velike ljudske tragedije, bilo da su pojedinačne ili kolektivne kao naroda, identifikuju sa određenim političkim ciljevima.
Govoreći o namjeri da se nametne zakon koji bi branio negiranje navodnog genocida u Srebrenici, Cvijanovićeva je naglasila da bi to bilo besmisleno.
"Nikakvo nametanje ne dolazi u obzir jer bi nas to odmaklo od onoga o čemu volimo da pričamo, a na čemu očito malo volimo da radimo, a to je kretanje BiH na evropskom putu", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Stanarima.
Prema njenim riječima, ni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nije neko ko treba da nameće zakone, jer Republika Srpska ima demokratski izabran sistem, koji su birali građani.
"Međutim, tu je sporna još jedna dimenzija. Negiranjem rasprave o nečemu i postavljnjem nekih svojih kvalifikacija, definitivno gušite slobodu govora. Šta to treba da znači, da nešto što se desilo bilo kad u istoriji ne može niko da preispituje niti da iznosi svoje mišljenje i stavove", upitala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, svoje stavove u tom slučaju ne bi smjeli da iznose ni naučnici ni istoričari niti stručnjaci iz nekih drugih oblasti, što je besmisleno.
"U ovoj zemlji treba da se gradi međusobno povjerenje i poštovanje kojeg nema, treba da se popravi ono što je već decenijama urušeno. Samo onda kada niko nikoga ne bude osporavao i kada svako bude imao pravo na svoju legitimnu političku ideju i viziju, možemo funkcionisati kao društvo", poručila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da u BiH može postojati pristojan nivo razumijevanja i komuniciranja, gdje jedni drugima neće oduzimati određena prava, uzurpirati pozicije i nadležnosti i sve pretvoriti u veliki politički cirkus.
"Ne bi se slagala sa nametanjem bilo kakvog zakona, a pogotovo nikad ne bih prihvatila nešto što bi značilo da se zabranjuje javni diskurs ili iznošenje svog stava o nekim pitanjima. Pogotovo kada je riječ o nauci i istoriji", naglasila je Cvijanovićeva.
Nakon što su bošnjačka udruženja, poslanici i građani tražili da visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametne "zakon o zabrani negiranja genocida", Incko je apelovao u Srebrenici u subotu, 11. jula, da svi političari ulože još jedan, ozbiljan napor da se usvoji taj zakon.