Sa 400 letjelica, 222 borbena aviona, iz vazduha je bačeno više od 10 tona eksploziva. Tomahavk granate, projektili padale su na vojne, ali i na civilne objekte.

"Poginulo je ukupno 46 boraca Vojske Republike Srpske i oko 50 civila, 98 boraca Vojske Republike Srpske, a 121 civil. Ovo je  bio presedan da se u istoriji ratovanja, da tako jedan ogroman vojni potencijal, nezapamćen vojnoj istoriji napadne jedan mali narod", istakao je Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštitet Republike Srpske.  

Istraživanja su pokazala da broj nastradalih od NATO bombi nije konačan. Osiromašini uranijum koji se nalazio u NATO bombama žrtve je odnosio odmah poslije rata, a sve i do dan danas. Poslanik u Predstvaničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, SNSD-ov Staša Košarac pokrenuo je inicijativu da se u istorijske datume Republike Srpske uvrsti i Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja. 

"Tri tone osiromašenog uranijuma su ostavile trajne posljedice na stanovništvo Republike Srpske i s tog aspekta svima onima koji to danas zagovaraju neku vrstu NATO integracija treba reći da mi od naše vojne neutralnosti nećemo odustati upravo iz ovih razloga. Mi razumijemo snagu alijanse, ali nećemo i ne smijemo da zaboravimo agresiju nad Republikom Srpskom i žrtve koje su uslijedile nakon agresije", rekao je Staša Košarac, poslanik u PD PS BiH.

"Koristeći zvanične podatke evidentirali smo da je na području opštine Bratunac, četiri puta veća stopa smrtnosti od kancera Hadžićana koji žive na području Bratunac u odnosu na domicilno stanovništvo", naglasio je Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

NATO se u najtežim ratnim okolnostima za sve ratne strane, po prvi put od svog osnivanja, stavio na jednu stanu i to srpskih protivnika. Neravnopravno, u svakom pogledu, odmjerio je snage sa tada već izmorenom Vojskom Republike Srpske koja je uspjevala da se odbrani i sa napadima iz vazduha, poručuje sa današnjeg obilježavanja ratni general Milomir Savčić.

"Odgovore na sva pitanja o kojima se vodi polemika, u posljednje vrijeme, a to je NATO pakt i da li nam je mjesto tamo, ove nedužne žrtve, ali apsolutno nedužne nas opominju i odgovorni smo prema njima i prema mnogim drugim kada o tome donosimo odluku da to moramo imati u vidu", rekao je Milomir Savčić, predjednik Boračke organizacije Republike Srpske.

Školarci i mlade generacije treba da znaju šta je srpskom narodu učinila NATO alijansa, poruka je sa današnje akademije. U Istočnom Sarajevu se već duže vrijeme traži adekvatna lokacija za podizanje spomen obilježja za sve nedužne žrtve NATO bombardovanja.

"Nerealno je da će nam to dozvoliti da to stavimo u Hadžiće u Federaciju, tako da moramo naći neko mjesto koje je odgovarajuće, koje je u urbanom dijelu grada, koje može biti predmet redovnih posjeta stanovnika Istočnog Sarajeva, ali i svih drugih koji dolaze u Istočno Sarajevo", istakao je Nenad Vuković, gradonačelnik Istočnog Sarajeva. 

NATO bombe gađale su Krajinu, Banjaluku, tada Srpsko Sarajevo, Hercegovinu. U NATO napadima na Republiku Srpsku učestvovale su SAD, Velika Britanija, Francuska, Turska, Njemačka, Italija, Holandija i Španija.