Domaće bankarske potencijale treba upotrijebiti za podršku privredi, jasan je srpski član Predsjedništva BiH. U vrijeme moguće recesije, neopravdano je izbjegavanje razgovora o potencijalu bankarstva BiH.
Prioritet je, kaže Dodik, kako koncipirati dugoročne fondove za sanaciju štete u privredi. Poručuje da je aranžman sa MMF-om dobar, ali da se moraju procijeniti domaći resursi. Važno je i to da, kaže Milorad Dodik da Centralna banka i Agencija za bankarstvo, djeluju zajedno.
"Treba vidjeti kako da taj novac putem isplata dividendi ne iscuri i kako ga staviti u javnu podršku privredi. Ali, o tome se, nažalost, ne razgovara. Potrebno je da Centralna banka smanji stope obavezne rezerve, ali pod uslovom da poslovne banke za taj oslobođeni potencijal izvrše plasmane na prostoru BiH. To bi donijelo daleko više novca nego što bismo mogli da računamo u snu, koji bismo dobili negdje sa strane", rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Srpska će dobiti pomoć i od Svjetske banke. Sredstva će se preusmjeriti za posebne projekte prvenstveno za podršku zdravstvenom sektoru. Dogovoreno je to danas na sastanku predsjednika Vlade Srpske i ministra finansija sa šefom Kancelarije Svjetske banke za BiH Emanuelom Salinasom putem video linka.
Bankarski sektor u BiH igra ključnu ulogu u pomaganju da ekonomija prebrodi, a na kraju i da se oporavi od krize izazvane virusom korona, izjavio je to Endru Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. MMF, kaže, snažno ohrabruje banke da nastave aktivno učestvovati u ovim programima koji se odnose na moratorijum na otplatu kredita. Ipak su protiv apsolutnog moratorijuma koji se primjenjuje na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju. Nametanje apsolutnog moratorijuma uvećalo bi gubitke banaka, smanjilo njihovu likvidnost i oslabilo bankarski sistem, poručuje Džuel.
"Pravna i fizička lica koja su sposobna da plaćaju svoje dugove treba da nastave sa plaćanjem, jer će se time omogućiti bankama da pružaju nove kredite privredi. Osim toga, da bi stimulisali banke da više kreditiraju, vlasti razmišljaju o šemama kreditnih garancija gdje vlada preuzima značajan dio rizika novog kredita. To je pravi način da se stimuliše dodatno kreditiranje privrede uz istovremeno očuvanje funkcionisanja finansijskog sektora", istakao je Endru Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a.
Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Agencija za bankarstvo Republike Srpske su najavile ciljani moratorij na otplatu kredita za fizička i pravna lica koja su kao rezultat pandemije ostala bez svojih prihoda. To neće ugušiti bankarski sektor poručuje predsjednik fiskalnog savjeta Srpske. Bankarski potencijal je, kaže Milenko Krajišnik, veoma važan u pomoći privredi.
"Ta odluka o moratorijumu na kredite o produživanju roka o prolongiranju otplate o povećanju grejs perioda ili razne vrste odluka koje mogu da pomognu likvidnost privrede bi bile značajne za održavanje potencijala i za održavanje kupovne moći kada se govori o kreditima fizičkih lica. To ne bi trebalo da ugrozi bankarski sektor. Bankarski sektor je dobro kapitalizovan i ukoliko kriza ne potraje dugo ti moratoriji ne bi bili dugoročni. Banke će moratorijum odobravati u skladu sa sovjim kapacitetima i mogućnostima i rapsoloživim sredstvima. Neće one sigurno donositi odluku o odgađanju kredita da dovedu sebe u nelikvidnost", naglasio je Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske.
Pored bankarskog, turizam i ugostiteljstvo su definitivno grane koje su najpodložnije gubicima, poručila je predsjednica Srpske. Poručuje da je to oblast u kojoj će se morati nešto više i duže intervenisati i osmišljavati dodatni programi podrške.
Ipak, kaže Željka Cvijanović, kompletna privreda će morati da dobije određenu podršku.