"Mislim da je svima jasno da fondovi koji se daju navodno nevladini, a u suštini vladine organizacije daju ovde, da se one zloupotrebljavaju, u suštini, da su one usmjerene ka destabilizaciji društva u cjelini a ne razvoju demokratije, onome što oni propagiraju. Niko im ne brani da nastave dalje da rade, samo što će to morati sada da se evidentira i kontroliše sa stanovišta obavještavanja ove javnosti ko šta dobija i kako šta radi, rekao je Dodik.

Svaki kontakt, svaka marka koja dolazi iz inostranstva, svaki projekat će morati da bude prijavljen, a poslije uplata podnosiće se izvještaj gdje je novac potrošen i u koje svrhe. 

Radovan Višković, šef kluba poslanika SNSD-a, poručuje da će tako rad nevladinog sektora postati transparentniji. 

"Sve te organizacije imaće obavezu da budu registrovane kod Ministarstva pravde u Vladi RS, da se prijave na registar, da na kraju krajeva jednom godišnje prijave sve te donacije. Koliko su dobili, od koga, itd, kaže Višković. 

Gdje ste bili ranije, pedlagačima poručuju iz opozicije. Kažu da nemaju ništa protiv transparentnih donacija, ali vjeruju da će tu nedostajati informacija o suštini problema – neće biti odgovora na pitanje gdje su pare koje su u BiH i RS ušle od kraja rata, ko ih je dobio i u šta su potrošene.  

"Bilo bi, po meni, mnogo bolje da Narodna skupština raspravlja o Informaciji o dosadašnjim donacijama generalno, nevladinim organizacijama pa i političkim strankama. Jer nesporno je da se SNSD i druge političke stranke već godinama izborne kampanje finanasiraju iz međunarodnih organizacija. Ne znam koji će im sada biti smisao zakona,"
kaže Nedeljko Glamočak, poslanik SDS-a u NS RS.

Neke procjene su da je, od kraja rata, nevladinim organizacijama u BiH donirano više desetina milijardi maraka. Istražna komisija Parlamenta BiH koja se bavila porijeklom i tokovima donacija, prije osam godina prestala je s radom, i nema naznaka da bi ponovo mogla da se aktivira. Poslali su četiri hiljade dopisa, a samo trećina donatora i korisnika na njih je i odgovorila. Tako su uspjeli da otkriju gdje je otišlo tek nešto više od sedam milijardi maraka. 

Glavna teza predlagača bila je da se uopšte ne zna koliko novca su dobile nevladine organizacije iz BiH, pa i iz RS prethodnih godina, i odakle je on došao. Najsvježije podatke ima Ministarstvo finansija i trezora BiH, i oni su iz 2016. godine. Prema tom izvještaju, 550 miliona evra ušlo je u BiH iz međunarodnih izvora, i to kroz zajmove i grantove. Do konkretnih podataka o pojedinačnim donacijama znatno je teže doći.