"S tim u vezi, on će učiniti sve za jačanje srpskog entiteta. Međutim, samo postojanje BiH u velikoj mjeri zavisi od njegovih kolega u Predsjedništvu Šefika DŽaferovića i Željka Komšića i njihove spremnosti za dijalog i kompromise", izjavio je Kusturica za "Rusku gazetu". 

Na pitanje šta će savjetovati srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, Kusturica je rekao da će mu savjetovati da čitavo njegovo djelovanje bude u cilju zaštite dostojanstva srpskog naroda, da ne nastoji biti isključivo istorijska ličnost, nego da sačuva pragmatizam. 

"Uzgred, Milorad Dodik i jeste takav. To treba da mu pomogne da sačuva sve mehanizme vlasti i ojača ih u budućnosti radi osiguranja interesa Republike Srpske /RS/", naveo je Kusturica. 

On je istakao da je Dodik napravio ispravan izbor, preferirajući razvoj partnerskih odnosa sa jedinim istorijskim saveznikom Srba - Rusijom, nego sa Zapadom. 

"Ali, Srbi su ponekad, kao i mlađa braća, uvrijeđeni što nam Rusi malo pomažu, zaboravljajući da Rusija treba da zaštiti više od 60 hiljada kilometara državne granice", dodao je Kusturica. 

Na pitanje šta su prepreke za proširenje sveobuhvatne saradnje između Moskve, Beograda i Banjaluke, Kusturica je rekao da mu se čini da Srbija i svi Srbi treba da shvate da problem nije u tome da neko /Rusija/ sada ne štiti njihove granice, nego to što su tokom dugog vremena imali elitu koju je korumpirao Zapad. 

"Mislim da je došlo vrijeme da se Srbija odrekne Josipa Broza Tita. U tome jeste smisao. Jer je on, levitirajući između Čerčila i Staljina, izabrao ovog prvog. Jedan od razloga je to što je Tito bio član londonske masonske lože `Konkordija`. Ako pokušamo malo da ga rehabilitujemo, vidjećemo da je 1948. godine Zapad bio progresivniji od Sovjetskog saveza", kaže Kusturica. 

On je istakao da se Srbija mora nedvosmisleno opredijeliti i konačno stati na stranu Evroazije, jer se tamo nalazi budućnost Evrope. 

"Evropa bez Rusije će biti i stari muzej, gdje će ostati samo stari ljudi", kaže Kusturica. 

Kusturica je istakao da Srbija mora da shvati da će, ako dođe do svjetskog rata, pobijediti Evroazija. 

"Ne može se pobijediti Evroazija, ne može se čak i pokušati sa njom ratovati. Možete pokušati da ratujete sa Rusijom, a to znači ratovati sa Evroazijom", kaže Kusturica. 

On je dodao da je danas situacija sasvim drugačija i da Rusija ima trećinu svjetskih rezervi, razvijen kapitalistički sistem, koji slijedi slične sa zapadnim pravilima, te da je danas Moskva ne samo originalni ruski grad, nego i veliki evropski centar. 

Na pitanje šta Srbi očekuju od Rusije, Kusturica je rekao da se nadaju da ruski lider Vladimir Putin nikada neće dozvoliti da Kosovo bude primljeno u UN. 

"To se ne smije dozvoliti, čak i ako iz Beograda u Moskvu budu stizali signali da je pronađen nekakav bilateralni dogovor. Mi praktično ne kontrolišemo veliki dio Kosova i de fakto ono je u njihovim /albanskim/ rukama, ali de jure mi ne smijemo da ih priznamo ni za sto godina, pošto su oni ukrali naše istorijsko i duhovno nasljeđe", rekao je Kusturica. 

Kada je riječ o ulozi Rusije u novom svjetskom poretku, on je rekao da je Rusija ključni igrač u međunarodnoj areni i da će sve zavisiti od Rusije. 

"Važno je i to da li će se u budućnosti sačuvati savez Rusije i Kine, i hoće li moći Amerikanci da unesu u njega razdor ekonomskim sankcijama. Ali, pri bilo kojem ishodu, Rusija će ostati jedan od najvažnijih faktora u svim globalnim procesima", smatra Kusturica. 

Komentaršući to što se sve češće na Balkanu može čuti o nadolazećem velikom ratu, Kusturica je rekao da Zapad vodi ratove zbog resursa i plasiranja kapitala i da su ključni interesi transnacionalnih korporacija, od kojih su neke sada jače od država. 

On je kao potvrdu ove teze naveo primjer situacije u Francuskoj, gdje se predsjednik Emanuel Makron nalazi pred izborom - ili da služi svom narodu ili korporacijama. 

U Rusiji su, kaže Kusturica, transnaconalne korporacije prvenstveno povezane sa resursima koji se nalaze na njenoj teritoriji i njima ne treba širenje izvan granica Ruske Federacije. 

"S tim u vezi, ako bi Evroazija stekla obrise od Vladivostoka do Britanije, obezbijedivši slobodan protok robe i ukidanje carina, to bi eliminisalo potrebu za daljim ratovima", smatra Kusturica. 

Govoreći o svojoj trećoj knjizi "Šta mi je to trebalo", Kusturica je rekao da je ona posebna, prije svega, što u njoj potvrđuje da se ne sprema da umre, sremeći ka životu, ili još preciznije, da je odlučio da živi do kraja svoj života. 

"Uzmemo na primjer Don Kihota, koji je na kraju svog života na prevaru doveden u dom svoje sestre i tek je pred licem smrti zapitao sebe: `Što mi je sve to trebalo`, nakon čega je i umro", podsjetio je Kusturica. 

On je dodao da za razliku od Don Kihota, on misli da sličan naziv nove knjige je najbolji dokaz potrebe da u njoj sabere stečeno iskustvo i znanja za pitanje koje nema odgovora. 

Na pitanje da li je planirano prikazivanje u Rusiji njegovog filma "El Pepe" o bivšem urugvajskom predsjedniku i koliko su sada potrebni lideri koji su spremni da se bore za socijalnu pravdu, Kusturica je rekao da je socijalna potreba za takvim političarima i slikama o njima bezuslovno očigledna. 

On je rekao da su bioskopi uništeni u svijetu zbog Holivuda, pa čak su i ruski filmovi, koji se snimljeni u saradnji sa Holivudom, gdje je napetost dovedena do krajnje tačke, a osnovni cilj njihovih autora je dobit i tržište, u većini slučajeva glupi. 

"Moj film može da bude dio festivala i u Rusiji. A, da li može da privuče publiku? Naravno, ali mora da odgovara karakteru bioskopa. Kinematografija se uništava. U budućnosti će biti krajnje teško privući publiku u kina, jer je za gledaoca jeftinije da legalno dobije pravo da `skida` i gleda filmove kod kuće", kaže Kusturica. 

On je dodao da se aktivno razvijaju kompanije - dobavljači striming multimedija, te da zbog toga dolazi do razočaravajućeg zaključka da će Holivud, koji je bio začetnik kinematografije, u određenom stepenu da je i uništi.