"Na kraju prošlog vijeka desilo se stradanje i etničko čišćenje Srba na prostoru Hrvatske i Federacije BiH. Nažalost, ni danas ne prestaje pristisak na život i srpski nacionalni identitet", rekao je Dodik u obraćanju nakon pomena i polaganja vijenaca kod spomen-ploče srpskim žrtvama zapadne Slavonije ispred Crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci. 

On je istakao da je prošli vijek bio i vijek srpskog junaštva, da su pored ogromnog stradanja u Prvom svjetskom ratu, Srbi i Srbija bili na listi pobjednika, ali da od toga nisu dobili ništa kao narod koji je donio slobodu drugima, sve do Slovenije, Hrvatske, BiH i Makedonije. 

"Onda su se na kraju tog vijeka isti oni kojima su Srbi dali slobodu na početku vijeka okrenuli protiv njih u nastojanju da smanje srpski etnički prostor i umanje narodni identitet i značaj", istakao je Dodik. 

Prema njegovim riječima, rezultat toga je stradanje Srba u kontinuitetu, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, koja je odredila da ih trećinu ubije, trećinu raseli i trećinu nasilno pokatoliči. 

"Ono što se desilo na kraju prošlog vijeka su samo završne operacije protiv Srba, koji su gotovo očišćeni sa teritorije Hrvatske. Oni koji su ostali su obespravljeni", naveo je Dodik. 

Dodik je poručio da ovaj vijek treba da bude vijek integracije Srba, koji moraju jasno da izađu sa programom nacionalne i državne integracije i ne prihvate sve ono što dolazi sa Zapada, odakle su dolazila najveća srpska stradanja. 

"I u Prvom i u Drugom svjetskom ratu sa Zapada su dolazili osvajači. U posljednjem građanskom ratu na prostoru BiH sa Zapada su došli oni koji su bili protiv srpskog nacionalnog interesa i doveli do znatnog stradanja, tako da danas u Sarajevu gotovo da nema Srba, koji na prostoru Federacije BiH teško žive i opstaju zato što postoji Republika Srpska u koju vjeruju", istakao je Dodik. 

On je naglasio da je važno jačati Republiku Srpsku i Srbiju, da nesmetano sarađuju na svim pitanjima, kao što je to dozvoljeno svim narodima. 

"Mi smo Srbi, nismo oni koji su podijeljeni kao što je to (Benjamin) Kalaj želio sa `bosanskim Srbima` i da ćirilicu pretvori u neku bosančicu. Sve su to pokušaji asimilacije i uništavanja srpskog nacionalnog identiteta. Okupljeni ovdje obilježavamo tužni događaj, ali isto tako pokazujemo da postojimo i da nemamo namjeru da odustajemo od našeg naroda i nacionalnog, i državnog interesa", poručio je Dodik. 

On je dodao da je istorijska činjenica da su narodi na ovim prostorima bili u stalnim sukobima, pa sada neke događaje jedni slave, a drugi - tuguju. 

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da se danas u Gradišci Srbi sa tugom sjećaju etničkog čišćenja sunarodnika iz Hrvatske, ali isto tako iskazuju podršku onima koji su našli svoj dom u Republici Srpskoj nakon egzodusa iz zapadne Slavonije 1995. godine. 

"Želimo da pokažemo solidarnost i da smo dio istog društva i ukažemo na sve nepravde. Naša je obaveza da pričamo o zločinima, pogotovo o onima o kojima svijet ne želi da govori, a ovo je jedan od takvih zločina", navela je Cvijanovićeva. 

Ona je naglasila da svijet ne želi da priča ni o ovim civilnim žrtvama - djeci, majkama i staricama koji su se našli u tim kolonama, napuštajući svoje domove, a koji kao da su izbrisani sa stranica istorije. 

"Sva ova područja koja su bila pod zaštitom UN su vidjela najveća stradanja. Postavlja se pitanje - kako je to moguće?", kaže Cvijanovićeva. 

Ona je naglasila da se ne smiju zaboraviti licemjerstva i zločini nad Srbima, ali da se moraju otvarati vrata za budućnost novih generacija, koje će biti svjesne onoga što se deševalo u prošlosti i sposobne da grade budućnost. 

Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsto Žarković rekao je da Srbi ubijeni u akciji hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji prije 24 godine zaslužuju spomenik i da očekuje da će to obilježje biti podignuto do 1. maja naredne godine. 

"U zapadnoj Slavoniji prije egzodusa živjela je 121 hiljada Srba, koji su protjerani zbog njihove nacionalne pripadnosti", rekao je Žarković i zahvalio Gradišci i Dodiku jer Srpska ne zaboravlja ovaj dan egzodusa Srba iz ovog dijela Hrvatske. 

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić ocijenio je da je protjerivanje Srba iz zapadne Slavonije jedan od najvećih egzodusa u novijoj istoriji. 

On je rekao da su Gradiška i Srpska prihvatili izbjegle Srbe, koji su bjesomučno istjerani iz Hrvatske. 

"Oni su danas ravnopravni građani Gradiške i Republike Srpske. Ono što se desilo 1995. godine možemo da oprostimo, ali ne i da zaboraviom", poručio je Adžić. 

On je istakao da iz takvih stradanja treba izvući pouku, te podsjetio da za zločin nad Srbima u zapadnoj Slavoniji niko nije odgovarao ni nakon 24 godine. 

Vijence su kod spomen-ploče srpskim žrtvama zapadne Slavonije položili Dodik, Cvijanovićeva, delegacija Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite u ime Vlade Srpske. 

Kod spomen-ploče vijence su položili i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, porodice srpskih žrtava, predstavnici Trećeg Republika Srpska puka, Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije, Udruženja porodica nestalih i poginulih "Suza", Boračke organizacije Republike Srpske, udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata i gradske uprave Gradiška. 

Potom su vijence i cvijeće u Savu spustili Dodik, Cvijanovićeva, Žarković, ministri, narodni poslanici i drugi. 

Protiv Srba iz zapadne Slavonije, kojih je bilo 15.000, te 1995. godine krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, a ova oblast bila je pod zaštitom UN. 

Prema podacima "Veritasa", među 283 poginulih bilo je 114 civila, dok je zarobljeno 1.450 vojnika koji su mučeni. 

Snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru. 

Narod zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Republici Srpskoj, a na putu prema mostu spasa do rijeke Save sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. 

Za ubijanje i protjerivanje Srba u akciji "Bljesak" hrvatskih oružanih snaga u zapadnoj Slavoniji još niko nije odgovarao.