Ona je navela da su pozitivni svi revizorski izještaji u ovom mandatu, kao i revizije koje Svjetska banka radi za projekte koji se implementiraju u Ministarstvu. 

"Svake godine u budžet Srpske, na osnovu izdavanja licenci za fizička i pravna lica i polaganja stručnih ispita iz naše nadležnosti, uplati se više od 80 odsto sredstava koja se daju za plate zaposlenima u Ministarstvu u bruto iznosu. Kada se tome dodaju republičke takse i naknade za izdavanje pojedinih dozvola iz resorne nadležnosti, dođe se do činjenice da mi sredstva za svoje plate sami donesemo u budžet", rekla je Golićeva u intervjuu Srni. 

Ona ističe da je prošle godine na osnovu licenci i stručnih ispita iz nadležnosti ovog ministarstva u budžet uplaćeno oko 980 hiljada KM, a za prvih šest mjeseci ove godine uplaćeno je više od 600 hiljada KM. "Pri tome, visina naknada za ove svrhe kod nas je dosta niža nego u okruženju", napomenula je Golićeva. 

Ona je podsjetila da je već postala ustaljena praksa i da se građevinska dozvola za veoma složene objekte koji su u nadležnosti Ministarstva izdaje za najviše 48 časova od trenutka kada investitor kompletira propisanu dokumentaciju. 

"Auto-put Banjaluka-Doboj, rekonstrukcija i dogradnja Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci, veliki termoenergetski i hidroenergetski objekti kao što su Termoelektrana 'Stanari', hidroelektrane 'Ulog', 'Mrsovo', 'Dabar' i pojedini objekti hidroenergetskog sistema 'Gornji horizonti', samo su neki od objekata za koje je Ministarstvo izdavalo građevinske i ostale dozvole iz svoje nadležnosti", rekla je Golićeva. 

Golićeva je navela da su tu i toplana na biomasu u Banjaluci, a nešto ranije i u Prijedoru i Gradišci, kao i prvo i za sada jedino kogenerativno postrojenje na biomasu – drvni otpad za proizvodnju električne i toplotne energije koje je za svoje potrebe u Kneževu izgradio jedan veliki domaći proizvođač, istakavši da je posebno važno što je na projektima, u najvećoj mogućoj mjeri, bila angažovana domaća građevinska operativa. 

Prema njenim riječima, prilikom izrade svih zakona i podzakonskih akata, posebno u procesu prilagođavanja evropskom pravnom nasljeđu, Ministarstvo je nastojalo da u što je moguće manjoj mjeri različitim naknadama i parafiskalnim nametima optereti privredu, odnosno gdje je to moguće otvori perspektiva domaćem realnom sektoru. 

Golićeva je podsjetila da je u Banjaluci od 1. januara uspostavljen jednošalterski sistem izdavanja dozvola za građenje, kao pilot-projekat i prva faza u realizaciji uvođenja e-dozvole, kao i da je Gradiška takođe uključena u ovaj projekat, a postoji i velika zainteresovanost ostalih jedinica lokalne zajednice. 

"Još jedan pionirski poduhvat koji smo preduzeli i uspješno završili u ovom mandatu je donošenje Zakona o Nacionalnom parku (NP) 'Drina' i osnivanje Javne ustanove 'Nacionalni park Drina', sa sjedištem u Srebrenici", rekla je Golićeva. 

Praktično, ističe resorni ministar, s obzirom da su NP "Sutjeska" i NP "Kozara" naslijeđeni iz bivše Jugoslavije, ovo je prvi nacionalni park koji je proglašen u Republici Srpskoj. 

"Osim toga, od 2011. godine, od kada sam ja načelu Ministarstva, zaštićeno je 18 novih područja, a za NP 'Sutjeska' i 'Kozara' doneseni su novi posebni zakoni, kojima su definasane mjere zaštite, način upravljanja i finansiranja i druga pitanja bitna za unapređenje ovih zaštićenih područja. U ovom aktuelnom mandatu, prašuma Perućica je stavljena na Tentativnu listu BiH radi stavljanja na UNESKO listu svjetske baštine", naglasila je Golićeva. 

Ona je podsjetila da je ovo ministarstvo tokom njenog mandata uvelo energetsku efikasnost u zgradarstvo "na velika vrata", krenulo u realizaciju projekta "Energetska efikasnost" koji se finansira iz kreditnih sredstava Svjetske banke, po izuzetno povoljnim uslovima, a tokom kojeg je obnovljen 31 objekat iz oblasti obrazovanja i javnog zdravstva. 

Govoreći o problemu bespravne gradnje u Srpskoj, Golićeva je napomenula da je novi Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata 18. jula ove godine stupio na snagu s ciljem da nelegalni objekti budu što prije ozakonjeni i da bude spriječeno dalje nanošenje štete javnim prihodima. 

"Prema tom zakonu, vlasnik bespravno sagrađenog objekta plaća naknadu za uređenje građevinskog zemljišta i rentu obračunatu za korisnu površinu objekta ili dijela objekta koji je predmet legalizacije, što obračunava nadležno odjeljene u jedinicama lokalne samouprave. Ako investitor, odnosno vlasnik bespravnog objekta zahtjev za legalizaciju ne podnese u narednih šest mjeseci, osim pomenutih naknada dodatno plaća i naknadu za legalizaciju koja iznosi 20 odsto od obračunatog iznosa tih naknada", rekla je Golićeva. 

Ona je dodala da je Zakonom predviđeno i da jedinice lokalne samouprave mogu donijeti posebne odluke o subvencijama troškova legalizacije za bespravne individualne stambene i individualne stambeno-poslovne objekte bruto građevinske površine manje od 400 metara kvadratnih, čiji investitori spadaju u socijalne kategorije. 

Golićeva je pojasnila da se ova odredba odnosi na lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a koja su primaoci novčane pomoći u skladu sa propisima o socijalnoj zaštiti, porodice poginulih boraca, ratne vojne invalide, civilna lica sa invaliditetom koja su zavisna od pomoći i njege drugog lica, borce, izbjeglice, raseljena lica ili povratnike, te žene žrtve rata. 

Ona je zaključila da se bespravnom gradnjom nanosi nenadoknadiva šteta lokalnoj zajednici zbog trajno ili privremeno izgubljene mogućnosti prostornog uređenja i razvoja, ali i šteta samim investitorima, naročito za one objekte za koje neće biti moguće izvršiti trajnu urbanu integraciju bespravnih objekata u prostoru.