Izbora će biti, a možda i neće

Informaciju o odgađanju za sada nemaju. Prema informacijama ATV-a, Centralna izborna komisija još nije potrošila ni marku od 6 miliona koliko su za izbore preko zamjenika ministra finansija BiH isposlovali iz budžeta. Pa ipak, nema garancija da neće potrošiti sve do posljednje marke za pripremu izbora kojih možda neće biti.

CIK BiH kao da je izolovan i od spekulacija, ali i od činjenice da Ustavni sud BiH još nije odlučivao o privremenim mjerama koje, ako se bar pretvaramo da je BiH pravna država, mogu da zaustave primjenu presude Suda BiH protiv Milorada Dodika i odluku CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora.

„To je sve na bazi neke pretpostavke. Ne znamo mi kakvu privremenu mjeru Sud može donijeti, ali za sada mi nemamo nikakve informacije, mi postupamo po pravosnažnoj sudskoj presudi, a apelacija Ustavnom sudu je vanredni pravni lijek, koji ne odlaže izvršenje pravosnažne sudske presude, po kojoj smo mi postupili“, kazao je predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba.

Nismo pitali za pretpostavke, nego za pravne posljedice odluka najvišeg pravosudnog organa BiH. Ali nije novi predsjednik CIK-a jedini koji ignoriše i nadležnost i moć koja je u rukama Ustavnog suda BiH kad je u pitanju održavanje prijevremenih izbora. Bivši član CIK-a Vehid Šehić pomjera fokus na propise iz Izbornog zakona BiH koji ne poznaje mogućnost odgađanja izbora.

„Nema institucije koja će odgoditi izbore, a to može uraditi samo CIK, a kada bi to uradila kršila bi Zakon koji implementiraju, tako da se to ne može apsolutno desiti“, istakao je bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.

Tačno je da Izborni zakon BiH ne poznaje otkazivanje izbora, ali Ustavni sud BiH odlukom o obustavi primjene presude Suda BiH može da poništi osnov po kojem je CIK BiH uopšte i raspisao prijevremene izbore. U tom slučaju obaveza je CIK-a da stavi van snage odluku o raspisivanju izbora, objašnjava bivši predsjednik CIK-a, Branko Petrić.

„Ako bi Ustavni sud, i samo je on u poziciji i mogućnosti da to uradi poništio akte na osnovu kojeg mu je prestao mandat, a na osnovu njega su i raspisani izbori, stekli bi se uslovi da se to rješenje o raspisivanju prijevremenih izbora i to je jedini pravni izlaz i jedina mogućnost koja postoji“, izjavio je bivši član CIK-a BiH Branko Petrić.

Spekuliše se i o drugim mogućnostima i razlozima za obustavljanje izbora, poput onih da CIK ne može stići da organizuje izbore ili da postoje određeni tehnički izazovi, ali u ovom trenutku u BiH osim odluke Ustavnog suda BiH niko još nije izgovorio nijedan pravni osnov za otkazivanje izbora. A već su previše puta u posljednjih nekoliko dana dovedeni u pitanje.

„Nema ni razloga da se održe ovi izbori za, kako oni to kažu, predsjednika Republike Srpske. Oni u opoziciji to ne razumiju. Te izbore niko nije tražio u Republici Srpskoj, čak ni oni, ne traži ni vlast. Niko ne traži izbore, ne traži narod. To su nam namjestili muslimani, zato te izbore treba izbjeći“, naglasio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Iako kampanja zvanično počinje tek 8. novembra, veći dio opozicije, u prvom redu novoosnovani pokret koji predvode Draško Stanivuković i Igor Radojičić, ponaša se kao su sljedeći izbori za predsjednika u oktobru 2026. godine. Svoju podršku još nisu dali Branku Blanuši. SNSD se ponaša kao da je prespreman za još jednu pobjedu, iako naglašavaju da ne postoje razlozi za izbore.

„Da li postoje razlozi za izbore, ne postoje, ali ukoliko bilo ko želi izbore, mi smo spremni. I, uvijek ćemo pobijediti. Zato kažem, ovi iz opozicije koji su, kada je Šmit napadao Republiku Srpsku, odbijali da budu jedinstveni sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj i trčali na noge Šmitu da budu jedinstveni sa njim, to su ljudi koje ćemo uvijek poraziti", istakao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

Zvanično se svi spremaju - i CIK, i gradske i opštinske izborne komisije, i kandidati i njihove partije. Nezvanično, što su izbori bliže, po strankama se više bave procjenom vjerovatnoće da li će uopšte biti održani nego samom pripremom za predstojeću kampanju.