Trninić je kao jedan od najvažnijih rezultata izdvojio potpisivanje ugovora o projektovanju i izgradnji auto-puta na Koridoru "Pet ce" kroz Srpsku od petlje "Johovac" do petlje "Rudanka". 

On je rekao da je nastavljena priprema velikih infrastrukturnih projekata. 

"U toku je eksproprijacija i izbor izvođača radova za izgradnju šest kilometara duge dionice Johovac-Rudanka na auto-putu Doboj-Vukosavlje, na koridoru `Pet ce`. Za ovu dionicu su obezbijeđena sredstva i to grant EU u iznosu 14 miliona evra i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/ od 70 miliona evra", rekao je Trninić. 

Za sedam kilometara dugu dionicu auto-puta na Koridoru "Pet ce", od Rudanke do Putnikovog brda, u toku je obezbjeđivanje novca. 

"Vrijednost projekta je 150 miliona evra. Vode se pregovori sa EBRD, a aplicirano je i prema Investicionom okviru za zapadni Balkan za grant sredstva", istakao je Trninić. 

Prema njegovim riječima, u toku je izbor izvođača radova i stručnog nadzora za izgradnju mosta preko rijeke Save kod Gradiške, na auto-putu Banjaluka-Gradiška, a pokrenute su aktivnosti i na izgradnji mosta preko rijeke Save na lokaciji Sremska Rača/Rača i auto-puta Vukosavlje-Brčko-Bijeljina-Rača. 

"Postignut je dogovor o lokaciji mosta i u toku je izrada tehničke dokumentacije i iznalaženju finansijskih sredstava za izgradnju. Upućena je inicijativa Savjetu ministara za definisanje i potpisivanje međudržavnih sporazuma s ciljem izgradnje auto-puta Vukosavlje-Brčko-Bijeljina-granica Srbije, odnosno auto-puta Beograd-Sarajevo i određivanje lokacije zajedničke tačke auto-puta na granici Srbije i BiH, te planiranje izgradnje međudržavnog mosta preko rijeke Save", naveo je Trninić. 

U toku je i izrada projektne dokumentacije za izgradnju brzog puta Sarajevo-Mesići-Ustiprača-Višegrad-granica Srbije, brzog puta Bijeljina-Zvornik-Milići- Vlasenica-Han Pijesak-Sokolac i brzog puta Brod na Drini-Tjentište. 

"Za izgradnju magistralnog puta Brod na Drini-Šćepan Polje-granica Crne Gore, sa međudržavnim mostom, u toku je rješavanje imovinskih odnosa i obezbjeđivanje finansijskih sredstava. Vrijednost projekta je 78 miliona evra", napomenuo je Trninić. 

Prema njegovim riječima, u toku je izrada projektne dokumentacije i izbor konsultanta za izradu glavnog projekta za poboljšanje magistralnog puta "M-16" od granice sa Federacijom BiH do Banjaluke, sa izgradnjom obilaznice oko Banjaluke. 

U toku je i izrada projektne dokumentacije za poboljšanje dionice magistralnog Sarajevo-Foča. 

Trninić je rekao da je Vlada usvojila jedinstvenu listu prioritetnih projekata BiH u oblasti transporta, koja je preduslov za povlačenje donacija i povoljnih kredita od međunarodnih razvojnih banaka. 

"Prethodno je usvojena lista prioritetnih projekata Republike Srpske i svi projekti sa te liste uvršteni su u nacrt liste prioritetnih projekata BiH čime je značajno ojačana pozicija najvažnijih projekata iz oblasti saobraćaja u Srpskoj kada je riječ o mogućnostima za dobijanje donatorskih sredstava i povoljnih kredita", naglasio je Trninić. 

Kada je riječ o zakonodavnim aktivnostima, Narodna skupština Srpske usvojila je Nacrt zakona o unutrašnjoj plovidbi zbog potrebe unapređenja ove oblasti i usklađivanja sa zakonodavstvom EU. 

Usvojen je i Nacrt zakona o radio-amaterizmu čiji je cilj uređenje ove oblasti s obzirom na to da su radio-amateri izuzetno važna karika u sistemu zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama. 

Trninić je rekao da je Vlada donijela Program bezbjednosti saobraćaja na putevima u Srpskoj za period od 2019. do 2022. godine. 

"U proteklim godinama napravljeni su značajni koraci u izgradnji sistema upravljanja bezbjednošću saobraćaja. Međutim, to nije dovoljno ako ne bude podignuta svijest građana o bezbjednom i odgovornom učešću u saobraćaju", rekao je Trninić. 

Prema njegovim riječima, Agencija za bezbjednost saobraćaja zbog toga je nabavila simulator koji demonstrira prevrtanje automobila i on će biti korišćen u svrhu demostracije značaja upotrebe bezbjednosnog pojasa u vožnji prilikom nezgode i prevrtanja vozila. 

Sumirajući rezultate u oblasti željezničkog saobraćaja, Trninić je rekao da su najznačajnije aktivnosti bile u okviru finansijskog restrukturisanja "Željeznica". 

"Isplaćene su sve obaveze prema radnicima i Poreskoj upravi tako da su `Željeznice` rasterećene plaćanja kamata i zateznih kamata za neizvršene obaveze. Od početka projekta u martu 2017. godine smanjen je broj radnika sa početnih 3.098 na 2.462. Obaveza `Željeznica` je da do kraja 2021. godine broj radnika svede na 2.098", rekao je Trninić. 

On je dodao da će nakon finansijskog restrukturisanja biti srpovedeno i vlasničko i organizaciono restrukturisanje "Željeznica".