Polemika o imenovanju visokog prestavnika u BiH prvi put izašla je van njenih granica, čime se, ocijenio je profesor ustavnog prava Siniša Karan, preispituje sama potreba njegovog djelovanja u BiH.
Karan je naglasio da visoki predstavnik, prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, nema funkciju u BiH.
Poručio je visoki predstavnik nije potreban u BiH, bio on izabran legalno i legitimno ili ne.
- Mislim da je to stav Republike Srpske koji je sada na jedan poseban način izražen, a taj stav Srpska ima svih 26 godina, od samog početka. Možda je visoki predstavnik na početku, dok se nisu stvorile stabilne institucije na nivou BiH i entiteta, imalo svoju svrhu, ali je danas sigurno nema - rekao je Karan.
On je istakao da je jako važno to što je Republika Srpska uspjela šire da nametne stav o visokom predstavniku, odnosno o preispitivanju potrebe njegovog postojanja. U tom kontekstu je važno što će Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma, tražiti od viskog predstavnika podnošenje izvještaja o radu.
Karan je naglasio da su visoki predstavncii do sada činili isto - po željama nekih, prije svega SDA, preoblikovali i pravili neku modernističku, prilagodljivu, demokratsku građansku varijantu dejtonske strukture BiH koja će navodno biti evropska i moderna, a zapravo bi bila građanska zemlja sa dominacijom jednog naroda.
- Riječ je o egzibicionizmu međunarodne zajednice. Međunarodna zajednica na takav način i djelovanjem Viskog predstavnika, a nažalost potvrđivanjem Ustavnog suda BiH koji je njegova desna ruka, pravi BiH po svojoj mjeri i mjeri jednog naroda. To je eksperiment koji neće uspjeti jer rade protiv Ustava i Dejtonskog sporazuma, te protiv volje dva naroda - rekao je on.
Karan smatra da ne treba mijenjati federalni karakter BiH i da se treba vratiti principima izvornog Dejtona, jer BiH samo tako može funkcionisati. Poručuje da je za svako drugo rješenje potrebna volja sva tri konstitutivna naroda.
