Kojić je u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske - SRNA izjavio da je ovaj film zajednički projekat Vlada Srpske i Srbije, kao dio kulture sjećanja i pamćenja koji je snimljen u produkciji i koprodukciji RTRS-a i RTS-a, a uz tehničku i administrativnu podršku Republičkog centra u Banjaluci.

Kojić je istakao da je Odbor za obilježavanje 9. januara - Dana Republike Srpske prihvatio da film tada bude prikazan, ističući da je ideja bila da se ovo ostvarenje premijerno prikaže u Banjaluci, a kasnije i u svim gradovima Srpske ili barem regionalno, te da ljudi koji su učestvovali u filmu budu predstavljeni poslije premijere.

"Nažalost, zbog pandemije virusa korona, takva vrsta premijere koja bi bila otvorena za javnost će sačekati povoljniju epidemiološku situaciju u Republici Srpskoj", naveo je Kojić.

Završena prva faza popisa žrtava odbrambeno-otadžbinskog rata

Govoreći o radu Republičkog centra i prioritetima u 2021. godini, Kojić je naveo da je Republički centar preliminarno u prvoj fazi završio popis žrtava odbrambeno-otadžbinskog rata.

"Mi smo taj posao započeli još u julu 2013. godine i izdali smo publikaciju "Žrtve odbrambeno-otadžbinskog rata", u kojoj smo evidentirali 35.402 lica srpske nacionalnosti koja su stradala u periodu od 1992-1995. godine", naglasio je Kojić.

Prema njegovim riječima, planirano je da ova prva publikacija bude predstavljena građanima kroz lokalne zajednice u Republici Srpskoj ili bar regionalno i da se kroz to predstavljanje i kroz bazu podataka stradalih pokuša još eventualno doći do određenog broja stradalih lica, ali će to biti urađeno kada bude povoljnija epidemiološka situacija.

Mora se mnogo raditi na kulturi sjećanja 25 godina nakon rata

Kojić je napomenuo da je Republički centar mnogo radio na kulturi sjećanja i pamćenja, kao jednom od prioriteta, budući da je prošlo 25 godina od završetka odbrambeno-otadžbinskog rata.

"Vrijeme je kada se mora mnogo raditi na tome da sve ono što smo istraživali bude prezentovano javnosti i da se na taj način radi na kulturi sjećanja i pamćenja", naveo je direktor Republičkog centra.

Kojić je podsjetio da je Republički centar zajedno sa republičkim protokolom organizovao obilježavanje 15. septembra - Dana srpskog jedinstva, koje je održano u Banjaluci, na osnovu zaključka najvišeg rukovodstva Srpske i Srbije.

"U kontinuitetu već radimo na manifestaciji Dani sjećanja, koja svake godine obiluje značajnim aktivnostima koje se odnose na kulturu sjećanja i pamćenja, čiji je dio i film "Koridor 92"", kaže Kojić.

Kojić je istakao da Republički centar radi na sveobuhvatnom i velikom projektu Atlas zločina, kojim želi prikazati najvažnija i najveća stradanja srpskog naroda, što obuhvata rad na terenu i kroz kompletnu materijalnu dokumentaciju i činjenice kojima Centar raspolaže.

"Ustanovili smo kao metodologiju da radimo hronološki po zločinima nad Srbima koji su se dešavali od 1992. godine i dalje. Mi smo već obradili Donji Malovan, Sijekovac, dio Dervente koji se odnosi na stradanje u Čardaku, a utvrdili smo više od 100 najvećih srpskih stratišta", pojasnio je Kojić.

Saradnja sa tužiocima dovela do hapšenja Bošnjaka zbog zločina nad Srbima

On je rekao da svakodnevni poslovi Republičkog centra obuhvataju i saradnju sa postupajućim tužiocima čiji su rezultat predmeti ratnih zločina počinjenih nad Srbima protiv bošnjačkih generala takozvane Armije BiH Atifa Dudakovića, Ramiza Drekovića, te predmeti za Posavinu i Konjic.

Kojić je naglasio da je ova saradnja Republičkog centra nastavljena u kontinuitetu i u 2020. godini, te da je rezultat toga nedavno hapšenje Bošnjaka u Zvorniku, dodajući da će ove aktivnosti biti nastavljene i iduće godine i dovesti do novih hapšenja i optužnica za zločine počinjene nad Srbima.

Kojić je naveo da Republički centar radi na pomoći advokatskim timovima i advokatima Srba optuženim za ratne zločine.

"U tom pogledu veliki je značaj otvaranje regionalne kancelarije u Vlasenici, gdje smo sa našim istražiocima uspjeli da pokrijemo teren i da u značajnoj mjeri obezbijedimo i svjedoke i materijalnu dokumentaciju koju crpimo iz naše baze podataka", rekao je Kojić.

Kojić je podsjetio da je veliki broj Srba optužen i osuđen za ratne zločine i događaje sa kojima nemaju nikave veze niti su na bilo koji način odgovorni, ističući da je stav Republičkog centra da je tim licima potrebno obezbijediti adekvatnu pravnu podršku i zaštitu u smislu dokumentacije, rada na terenu i obezbjeđivanja svjedoka.

Rezultat revidirane strategije - moguće povećanje broja procesuiranja zločina nad Srbima do 2023. godine

Govoreći o očekivanjima od Revidirane strategije za rad nad predmetima ratnih zločina, koju je nedavno usvojio Savjet ministara, Kojić ističe da bi Strategija mogla imati pozitivne efekte u smislu da do 2023. godine bude povećan broj Bošnjaka i Hrvata koji će biti procesuirani za ratne zločine počinjene nad Srbima.

"Taj okvir je realan da se sistemski pokuša procesuirati najveći broj predmeta ratnih zločina, a poslije 2023. godine ne znači da se neće ti predmeti procesuirati, ali to će biti sporadično jer definitivno biologija čini svoje, umiru svjedoci ratnih zločina", istakao je Kojić.

Kojić je ukazao na 1995. godinu, kada su regularne snage Hrvatske i HVO-a sa tadašnje teritorije BiH počinile stravične zločine nad srpskim narodom, ali i one iz 1992. godine na početku rata, gdje postoji direktna odgovornost Hrvata i Bošnjaka koji nisu procesuirani.

Kojić je podsjetio da su bošnjački zvaničnici dvije godine opstruisali usvajanje Revidirane strategije, skidajući je sa dnevnog reda Savjeta ministara, iako je strategija davala dobru osnovu da se procesuira najveći dio lica koja su počinila ratne zločine.

"Ovaj dokument je podrazumijevao da najsloženije predmete treba da procesuira Tužilaštvo BiH, a manje složeni predmeti da se prenesu na entitete", rekao je Kojić.

Prema njegovim riječima, u prethodne dvije godine entitetska tužilaštva nemaju nijedan predmet ratnih zločina, a ta strategija, prema procjeni koju su radili tužilaštvo i sudovi, bila je takva da će odmah u prvoj fazi najmanje 200 predmeta biti prebačeno na entitete.

"Strategijom je definisana odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija kroz donošenje obavezujućih uputstava i smjernica, tako da bi nesprovođenje strateških ciljeva i mjera podrazumijevalo njihovu disciplinsku odgovornost. Na taj način bi se izbjegla mogućnost da se određeni predmeti iz nekih političkih razloga ne procesuiraju", pojasnio je Kojić.

Kojić je rekao da je Republika Srpska imenovala člana i zamjenskog člana u nadzorno tijelo za praćenje i sprovođenje Strategije, kojom je predviđena veća odgovornost tijela i preporuke koje nadzorno tijelo treba da donese da imaju obavezujući karakter prema nosiocima pravosudnih funkcija u BiH.

Institut radi isključivo za Bošnjake

Kada je riječ o procesu traženja nestalih lica srpske nacionalnosti u BiH, Kojić je istakao da je taj proces u zastoju od formiranja Instituta za nestala lica BiH 2008. godine.

"Nažalost, značajan broj ljudi koji bi mogli otkriti određenu lokaciju grobnice nisu među živima, neke lokacije biće trajno izgubljene. Ne mogu da prihvatim da je 2008. i 2009. godine značajno manji broj pronađenih Srba. Tada je, 2006. i 2007, pronađeno više od 200 lica u toku te godine, a 2008. godine imamo pronađenih 20 lica. To je značajno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu", pojasnio je Kojić.

Kojić je istakao da ovi podaci pokazuju da je Institut za nestala lica BiH isključivo u službi jednog, bošnjačkog naroda, što nije bilo ni u jednom aktu kada se 2004. godine prenijela nadležnost potpisivanjem sporazuma i donošenjem Zakona o nestalim licima.

"Od 2008. godine do danas Institut se isključivo bavi pronalaženjem samo Bošnjaka i dijelom Hrvata, dok je srpske žrtve u potpunosti zapostavio. Upravljačka struktura Instituta je podređena međunarodnoj komisiji za nestala lica, koja upravlja ovim procesom zajedno sa Bošnjacima", rekao je Kojić.

Bošnjaci prevarili Srbe jer nisu dostavili lokacije grobnica ubijenih na ozrensko-vozućkom ratištu

Kojić je podsjetio da je bivša Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske iz 2004. godine, koja se bavila događajima u julu 1995. u Srebrenici, dostavila podatke tadašnjoj komisiji za traženje nestalih FBiH o potencijalnim masovnim primarnim i sekundarnim grobnicama na području srebreničke regije.

"Bilo je obećanje da će bošnjačka strana zauzvrat dostaviti lokacije grobnica Srba koji su ubijeni na ozrensko-vozućkom ratištu 1995. godine. Nažalost, to se nije nikada desilo", ukazao je Kojić.

Kojić je rekao da je Republika Srpska predložila veće učešće institucija Srpske u upravljačkoj strukturi Instituta za nestala lica BiH tako da Međunarodna komisija za nestala lica /ICMP/ izađe iz upravljačke strukture suosnivača Instituta i da se kroz taj sporazum potpuna nadležnost prenese na Savjet minisatra.

Mašović mora u penziju

Komentarišući zahtjev Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih lica da se član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica Amor Mašović povuče sa te pozicije jer je ispunio sve zakonske uslove za penzionisanje, Kojić smatra da Mašović po sili zakona mora da ide u penziju ako je navršio 65 godina starosti i ako ima 40 godina radnog staža.

"Ovdje nadležno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara treba da provede proceduru kako bi se ispunila zakonska obaveza i to lice otišlo u penziju u skladu sa zakonom", izjavio je Kojić u intervjuu Srni.