Kusturić je u intervjuu Srni istakao da zadatak koji je pred FZO postavio Republički štab za vanredne situacije da za potrebe zdravstvenog sistema izazvane epidemijom virusa korona nabavi sredstava za održavanje higijene, medicinska sredstava i zaštitnu opremu nije bio lak jer je cijeli svijet pokušavao da od Kine nabavi prijeko potrebnu opremu, a Srpska je u globalnim okvirima veoma mala.

"I u okolnostima kada je vođen "rat" i izbijali diplomatski skandali među zemljama zbog toga ko će prije da nabavi medicinsku opremu mi smo u vrlo kratkom periodu uspjeli da za naš zdravstveni sistem nabavimo sve što je bilo potrebno", naglasio je Kusturić.

Prema njegovim riječima, Fond je paralelno sa tim obezbijedio sve lijekove, koji su bili potrebni i dostupni na tržištu s ciljem da ni u jednom momentu ne bude zapostavljen ni taj segment zdravstvene zaštite.

"Fond je, uprkos epidemiji, za bolnice i domove zdravlja nesmetano sprovodio javne nabavke za lijekove koji se nalaze na njihovim listama. U ovom trenutku sve zdravstvene ustanove su dobro snadbjevene lijekovima koje za njih nabavljamo. Posebno je važno da osiguranici sa hroničnim oboljenjima poput dijabetesa, osiguranici koji su na dijalizi i slično nemaju razloga za brigu. Isporuke lijekova koje Fond u potpunosti finansira za oboljele od dijabetesa, kao i lijekova za druga hronična oboljenja se sprovode bez zastoja - rekao je Kustruić.

On je podsjetio da već godinama ukazuju na problem sa zainteresovanošću proizvođača za mala tržišta na koji Fond ne može da utiče.

Kusturić je ocijenio da je taj izazov sada mnogo veći, jer je uvoz lijekova otežan zbog epidemije virusa korona, a većina proizvođača lijekova okreće se ka većim tržištima.

"To se najviše odnosi na citostatike koji su već standardni lijekovi u liječenju malignih bolesti, pa je usmjerenje proizvođača lijekova na skuplje i inovativnije terapije. Dugoročno, nabavka ovih lijekova može da bude problem, posebno u situaciji kada postoji potpuna nezainteresovanost pojedinih proizvođača za naše tržište ili se povuku bez prethodne najave zbog čega dolazimo u situaciju da ponavljamo tendere kako bismo pacijentima obezbjedili lijek", naveo je Kusturić.

On je sa žaljenjem konstatovao da se u igri brojeva i kada proizvođači nemaju finansijski interes zanemaruje humani aspekt liječenja.

"Ta zatvorena vrata se veoma teško otvaraju za male zemlje. Fond se zbog toga zalaže za otvaranje tržišta i omogućavanje prodora nekih drugih kompanija, ne samo iz zemalja zapadne Evrope, zbog veće konkurencije i većeg izbora lijekova posebno sada kada smo u vrijeme ove krize imali restriktivnu mjeru EU da zabrani izvoz medicinske opreme van svojih granica", rekao je Kusturić.

Za kritike u vezi sa nabavkama i tvrdnje da zdravstveni sektor nije dovoljno snabdjeven lijekovima i opremom, Kusturić je rekao da će kritika uvijek biti, ali da je siguran da su na dobrom putu da obezbijede još kalitetniju zdravstvenu zaštitu za osiguranike jer čine sve da spriječe eventualne nestašice, konstatno uvode nove lijekove, poboljšavaju dostupnost, pojednostavljuju procedure i proširuju prava osiguranika

Govoreći o kupovini pokretne bolnice, Kusturić je istakao da je Republički štab za vanredne situacije dao zaduženje FZO da plati tri avionska leta za prevoz opreme.

"Fond nije sprovodio proceduru nabavke ove bolnice. Što se tiče prevoza, tu uslugu ćemo platiti nakon okonačanja svih procedura", rekao je Kusturić.

On je ocijenio da su Republika Srpska i njen zdravstveni sistem u vrijeme kada se cijeli svijet suočio sa epidemijom virusa korona u kojem je primarni cilj bio očuvanjde zdravlja svakog pojedinca pokazali spremnost i odlučnost da zaustave širenje virusa u zajednici.

"Mnoge evropske zemlje čiji su zdravstveni sistemi među najboljim u svijetu su nespremno ušle u borbu za očuvanje javnog zdravlja i iz dana u dan je rastao broj zaraženih i umrlih od posljedica virusa korona. Srpska nije bila nijemi posmatrač događaja u Evropi, nego je nastojala da slabosti sistema koje su isplivale na površinu u Italiji i drugim evropskim zemljama pretvori u svoju korist i prednost", naglasio je Kusturić.

On je dodao da su iz dana u dana institucije Srpske, uključujući i zdravstvene, sinhronizovano donosile preventivne mjere koje su uz ogromnu odgovornost svakog pojedinca dale rezutate, pa epidemiološka situacija nije eskalirala i širenje virusa u zajednici je stavljeno pod kontrolu.

Prema njegovim riječima, i činjenica da je Fond od 13. marta preuzeo na sebe finansiranje zdravstvenih usluga za sve građane bez izuzetka dokazuje solidarnost sistema u kojem je cilj da u kriznim situacijama svi građani, bez obzira na to koliko ko izdvaja za zdravstvo, budu tretirani jednako.

"Srpska i njen zdravstveni sistem uspješno su odgovorio ovom izazovu i što je najvažnije nije pravljena selekcija u liječenju. Učinjeno je sve da se najstarija populacija koja je bila i najviše ugrožena osjeća zdravstveno bezbjedno jer nikada nije dovedeno u pitanje njihovo pravo na liječenje kao u nekim skandidavskim zemljama", naveo je Kusturić.

Govoreći o finansijskom uticaju epidemije virusa korona na FZO i smanjenje prihoda od doprinosa za zdravstvo, Kusturić je istakao da Fond dijeli sudbinu cjelokupnog društva i osjeća posljedice prvenstveno na prihodovnoj strani.

"Pojava virusa korona uzdrmala je ekonomske tokove cijelog svijeta, što se neminovno odražava i na Srpsku. Fond već sada ima pad prihoda u odnosu na isti period prošle godine, a prema projekcijama oni će u ovoj godini zbog epidemije virusa korona biti manji za oko 23 miliona u odnosu na 2019. godinu", kaže Kusturić.

Vlada Republike Srpske, dodao je on, postupila je odgovorno i liderski, te donijela niz mjera kojim je uspjela da neutrališe posljedice epidemije.

"To je posebno važno za obnovu privrede. I fondovi su dobili ogromnu podršku. Vlada je preuzela isplatu najnižih plata i doprinosa za radnike koji nisu bili u mogućnosti da rade i to pokazuje njenu opredjeljenost da uplatom doprinosa, koji su jedini prihodi Fonda, čuva zdravstveni sistem", rekao je Kusturić.

On je dodao da ih ta podrška ohrabruje i gura naprijed da još čvršće i jače insistiraju na kontroli i upravljanju troškovima svake zdravstvene ustanove.

"U protekle tri godine, zahvaljujući maksimalno racionalnom upravljanju, ostvarili smo brojne uštede, a to smo iskoristili da povećamo prava osiguranika. Očekujemo i od zdravstvenih ustanova da posebno u ovom vremenu slijede dobre primjere poslovanja. Nikada nije pravo vrijeme za ekepsrimente, a posebno sada i zdravstvo ne smije da dozvoli neefikasne poslovne politike", poručio je Kusturić.