Istoričar Predrag Lozo iz Republičkog centra za istraživanje rata i profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Goran Latinović ukazali su da je Rezoluciji o poštovanju žrtava fašističkog režima i pokreta revizionistički dokument koji negira genocid NDH nad Srbima.
Poručili su da civilizacijske vrijednosti antifašizma treba braniti od ovakve Rezolucije.
"Ovom Rezolucijom se pokušava da se na niovu BiH donese zakon o negiranju genocida. To je nastojanje s kojim se mi u Republičkom centru svakodnevno susrećemo", istakao je Lozo.
Lozo je rekao da se preko teme Blajburg u ovom dokumentu, koji je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine, pokušava progurati nešto drugo.
"To je dokument koji negira genocid nad Srbima u NDH. Pisan je sa lošom namjerom, ima mnogo manjakvosti", izjavio je Lozo za RTRS.
On smatra da neko ko je manje upućen u događaje iz Drugog svjetskog rata ne bi naučio ništa iz Rezolucije, te da ovaj dokument ne može dobiti prolaznu ocjenu.
Pozvao učesnike u raspravi o Rezoluciji da budu svjesni svoje odgovornosti, uz napomenu da postoji jedna crvena linija nacionalnog konsenzusa ispod koje se ne smije ići.
"Mora se naći nacionalni konsenzus o ovim pitanjima", rekao je Lozo.
Profesor Latinović je naveo da Rezolucija ima nekoliko spornih rečenica i da je produbila jaz na političkoj sceni u BiH.
Prema njegovim riječima, neprecizan je naslov, izjednačavaju se žrtve, sugerišu se pokreti sa namjerom da se tu uvrsti i četnički pokret koji ne može da se smjesti uz ono što je bila NDH.
On je naglasio da su Srbi bili najbrojni antifašisti i da bi ponosni na svoju antifašističku tradiciju trebalo da budu i na prvom mjestu.
Latinović je ukazao na manjkavosti teksta rezolucije, te istakao da treba paziti i na svaku zapetu.
"Sporno je što se pominje tzv. NDH, treba izbjegavati `takozvana`, jer je to bila država u Hitlerovoj Evropi", rekao je Latinović i naglasio da se time što se piše "takozvana" nastoji umanjiti ono što je taj sistem radio Srbima.
Kada je riječ o jasenovačkoj građi, koja se pominje u Rezoluciji, Latinović je pojasnio da se ona nalazi u elektronskoj formi u Arhivu Srpske, a originali u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.
"Ako želite neki dokument, naći ćete ga u Beogradu ili fotokopiju možete naći u Arhivu Srpske", rekao je Latinović.
On je naveo da je ta građa predata Vašingtonu i da je u elektronskoj formi vraćena Srpskoj, te istakao da je Vojni arhiv u Beogradu nareferentniji kada je riječ o toj građi.
Prema njegovim riječima, u toj priči radi se o pokušaju da se predstavi nešto što nije tako.
I on smatra da je potrebno nacionalno jedinstvo o teškim temama iz srpske istorije.
