Mitropolit Hrizostom rekao je Srni da se u Mitropoliji osjećaju izdano i da im je žao.

"Nadali smo se da možemo krenuti putem zajedništva. Kako ići zajedno? Ja na Stari Brod na Drini da plačem i oplakujem žrtve (Jure) Francetića, a kardinal dovodi Blajburg u Sarajevo. E, pa to ne ide zajedno! Nema više ni molitvenih osmina za jedinstvo hrišćana, niti bilo kakvih drugih odnosa", poručio je mitropolit Hrizostom.

Povodom najave da će 16. maja kardinal Vinko Puljić u sarajevskoj katedrali predvoditi misu za ubijene u Blajburgu, mitropolit dabrobosanski Hrizostom je istakao da je to krajnje zabrinjavajuće.

"Misa nije služena na Uskrs, a, gle, za Blajburg može i treba. Izvitoperene vrednosti! Zar je ovo moguće u jednoj crkvi?", upitao je mitropolit dabrobosanski.

On je dodao da ne razumije čemu služi "dovođenje Blajburga" u Sarajevo.

"Dobru? Ne! Zlu, bojimo se!", naveo je mitropolit Hrizostom.

Kardinal Puljić rekao je ranije da su mu biskupi dvije biskupske konferencije dali mandat da predvodi komemoraciju za žrtve blajburškog krsnog puta, kao i svih drugih žrtava rata, što je i prihvatio.

Godinama unazad, komemoracije na Blajburškom polju u Austriji, na kojima redovno prisustvuje po nekoliko hiljada ljudi, izazivale su brojne kontroverze. Dok je za jedne to odavanje počasti ubijenim civilima i vojnicima takozvane Nezavisne države Hrvatske, za druge je najveći fašistički skup u Evropi.

Slučaj "Blajburg", poznat kao Blajburški masakr, odnosi se na događaj koji se desio krajem Drugog svjetskog rata, tokom maja 1945. godine.

Desetine hiljada vojnika i civila povezanih sa snagama Osovine, koje su bježale iz Jugoslavije, u tom periodu su vraćene u zemlju. U koruškom pograničnom mjestu Blajburg, na austrijsko-slovenačkoj granici, ubijeni su pripadnici ili saradnici fašističkih režima od pripadnika Jugoslovenske armije, a među nastradalima najviše je bilo pripadnika ustaša i domobrana.