Smrt 12 banjalučkih beba, koje su stradale 1992. godine zbog nedostatka kiseonika, smišljen je zločin svjetske birokratije koja im nije dozvolila lijek, kaže predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović.
"Kao da je uzet snajper i gađana sigurna meta. Ujedinjene nacije su zabranom letova iznad BiH praktično učestvovale u ovom ubistvu", rekao je Mitrović Srni povodom 27 godina od stradanja 12 banjalučkih beba.
On je podsjetio da su bebe umrle u periodu od 22. maja do 19. juna 1992. godine, trinaesta beba životnu bitku je izgubila nakon 13 godina, a preživjela četrnaesta ima teška fizička i mentalna oštećenja.
Mitrović smatra da bi odnos svjetske javnosti prema ovom neshvatljivom zločinu sigurno bio drugačiji da nije riječ o Srbima.
On je sugerisao da bi institucije Republike Srpske trebalo da posredstvom tužilaštva pokušaju pokrenuti postupak odgovornosti da bi se obezbijedila barem najmanja satisfakcija za žrtve i njihove porodice.
U Banjaluci će sutra parastosom i polaganjem cvijeća biti obilježeno 27 godina od stradanja 12 beba u Kliničkom bolničkom centru zbog nedostatka kiseonika, koji nije mogao biti dopremljen ovoj zdravstvenoj ustanovi kopnom zbog ratnih djestava, a ni vazdušnim putem jer je na snazi bila zabrana Savjeta bezbjednosti UN za letove iznad BiH.
Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.
Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba. Do 19. juna 1992. u Banjaluci je umrlo 12 beba, koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.
Trinaesta beba Slađana Kobas bitku za život izgubila je sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.
