"Izuzetak je presuda koja se odnosila na Hrvatsku gdje su proglašeni agresorom i da su djelovali na stranoj teritoriji. Možda i reakcije koje se mogu čuti iz Hrvatske imaju za cilj da se zaboravi na takav prethodni događaj i kvalifikaciju koja je data", ocijenila je Cvijanovićeva upitana da prokomentariše hašku presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. 

Ona je podsjetila da je prije nekoliko dana rekla da nema posebna očekivanja. 

"Poučeni onim što se dešavalo u prethodnom periodu i na osnovu iskustva koje smo imali, prateći čitav slijed događaja kada je riječ o sudovanju Haškog tribunala, mogli smo da izvedemo zaključak da će se desiti nešto poput ovakve presude kakvu smo danas imali priliku da čujemo", kaže Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, ishod suđenja Karadžiću se mogao pretpostaviti s obzirom na to da se iz onoga što se dešavalo godinama moglo vidjeti da postoji selektivni pristup pravdi i da je postojao politički koncept puno prije nego što je krenulo sudovanje i prije nego što su se ljudi našli tamo da odgovaraju za određena djela ili na osnovu sumnji koje su postojale. 

"Imali smo tipski odnos i, kada je u pitanju srpski narod, teške presude, a kada je riječ o pripadnici drugih naroda oslobađajuće presude. Tako da danas kao činjenično stanje imamo situaciju da neki za koje postoje dokazi da su vadili oči, ubijali djecu ili klali, a nemate nikakvu presudu i da su to slobodni ljudi. Da stvar bude gora oslobađani su u Hagu, a potom i pred domaćim pravosuđem na nivou BiH", istakla je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, sudovanjem nije postignuto ono što je trebalo da bude i nismo bliži jedni drugima unutar BiH. 

"Taj selektivni pristup nas je sigurno odmakao jedne od drugih, postoji mnogo upitnika i obični ljudi ne mogu da razumiju ovakvu politiku. Ove presude možda služe kao potvrda ili izgovor za neke druge radnje koje su se dešavale ovdje. Znamo da smo bombardovani, da su nas tukli na razne načine, da nije ispoštovana procedura i da nisu dobijane saglasnosti Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Bilo je mnogo dešavanja tokom rata, političkih pritisaka nakon rata i izgleda da ovo treba da služi kao opravdanje za sve to što je podrazumijevao odnos prema jednom eksperimentu jer je BiH jeste postavljena kao esksperiment", naglasila je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, druge političke političke implikacije po Republiku Srpsku ne postoje i ne mogu da postoje. 

"Ako i postoji određena krivica ona se indivdualno dodjeljuje i utvrđuje prema pojedincima i nipošto se ne odnosi na cijelu Srpsku i na ono što je prošlost, sadašnjost, a posebno budućnost Republike Srpske. Ali postoji gorak ukus i nepovjerenje koje je prema sudovanju opravdano postojalo i ranije", istakla je Cvijanovićeva. 

Ona je podsjetila da su se godinama unazad dešavale razne stvari u sudovima kao što su proceduralne greške, nestajanje dokaza, pritisci na pojedine svjedoke koji su potom mijenjali iskaze i da su im to predočili ljudi koji su bili u sudnicama i branili optužene. 

"Sve to nas je vremenom dovelo u situaciju da postoji opšte nepovjerenje, a pogotovo potvrdilo je našu tezu o selektivnom pristupu pravdi. Nema tu pravde i pravičnosti. Da to postoji onda bi tretman bio isti za sve koji su počinioci bez obzira na to iz kojeg naroda dolaze. Nipošto nikada ne bih htjela da opravdam bilo kakav zločin, već samo govorim da zločin ima ime i prezime i sankcija mora da se dodijeli svakome bez obzira iz kojeg naroda dolazi", rekla je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, ovdje to nije bio slučaj, već se tipski išlo na presuđivanje onih koji pripadaju politici ili vojnoj strukturi iz reda Srba, a oni drugi koji su bili iz politike ili vojnih struktura drugih su oslobađani.