Kalabić je istakao da je, kao član Anketnog odbora, razočaran što se u parlamentu Srpske raspravlja o ovakvim stvarima. 

"Očekivao sam da će se Skupština baviti modernizacijom zakonodavstva i moćnim strategijama, a ovo nije posao Narodne skupštine po Ustavu i zakonu, uz puno uvažavanje cjeline i težine ovog problema", rekao je Kalabić. 

On je, tokom rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske o izvještaju Anketnog odbora s ciljem sagledavanja svih relevantnih činjenica u vezi sa slučajem stradanja Davida Dragičevića, upitao da li je ovom raspravom u parlamentu napravljen presedan. 

Kalabić je rekao da su u pravosudne institucije uložene stotine miliona, a da se došlo u situaciju da se laici u Anketnom odboru bave ovim slučajem. 

On je naveo da, s obzirom na masu dezinformacija, nigdje nije izjavio da David nije ubijen. 

"To treba da kaže nadležna institucija, a to je Tužilaštvo koje ćuti. Čudno da njih puno ne napadaju, da moćne institucije ćute, da moćni finansijeri ne potežu pitanje gdje su uložili novac, nego se to traži od nas koji to ne možemo odlučiti. Ovdje je stvar od početka nakaradno postavljena", ocijenio je Kalabić. 

On smatra da izvještaj Anketnog odbora nije tako bombastičan kao što izgleda po obimu strana u njemu. 

"Odbor je radio vrlo malo. Stalno je bila prisutna neka žurba u radu Anketnog odbora", naveo je Kalabić, dodajući da nikada nije glasao da se proširi sastav tog odbora, osim sa članovima grupe "Pravda za Davida" Danijelom Ritešić Došen i Milom Šarić. 

On je rekao da se nikada nije glasalo da u radu učestvuju dva predstavnika pomenute grupe, među kojima je Borislav Radovanović. 

Kalabić je rekao da je bio za to da se produži rad Anketnog odbora za 30 dana, a posebno da se saslušaju dva, kako je rekao, ćutologa - predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija i glavni republički tužilac Mahmut Švraka. 

"To su ljudi koji su morali ovdje dati prave odgovore. Zašto ova sramota zvana tužilaštvo funkcioniše ovako i zašto nas je neradom i ćutanjem dovela da mi raspravljamo o nečemo za šta nismo nadležni, niti možemo doći do rješenja. Ako mi imamo ikakvu šansu da dođemo do rješenja, glasaću za zaključke Anketnog odbora", rekao je Kalabić. 

On je dodao da je trebalo saslušati i lica koja u javnosti tvrde da imaju dokaze u vezi sa stradanjem mladića. 

"Taj moj zahtjev je odbijen. Htio sam da vidimo imaju li dokaze", rekao je Kalabić. 

On je dodao da parlament o ovom pitanju treba da dođe do zajedničkog stava i da se slučaj dovede do kraja, na šta pravo ima i porodica Dragičević i građani. 

Kalabić je upitao i zašto ćute dvije moćne ambasade, dodajući da je simptomatično što stav o slučaju Dragičević nije imala američki ambasador. 

"Imala je do sada stav o svemu", naveo je Kalabić. 

Poslanik SDS-a u Nedeljko Glamočak, koji je bio član Anketnog odbora, rekao je da je konferencija za novinare 26. marta rasplamsala zainteresovanost javnosti za taj slučaj. 

On je naveo da je ta konferencija i sve što se kasnije dešavalo u vezi sa istragom u ovom slučaju bacilo sumnju na rad Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srpske, sudskog vještaka i nadležnog tužilaštva. 

Glamočak je naveo da je i nakon dobijanja izvještaja i saslušanja ključnih ljudi koji su učestvovali u istrazi o slučaju stradanja mladića ostao u dilemi da li se radi ili ne o zadesnoj smrti, te da dileme postoje i u vezi sa reobdukcijom tijela stradalog mladića, kao i povredama, te vremenom i uzrocima njegove smrti. 

"Mjesto i vrijeme nestanka povreda Dragičevića su sporni", rekao je Glamočak i dodao da sve to daje Anketnom odboru sumnju da postoje osnovi sumnje da se možda radi o ubistvu. 

On je naveo i da je "problem što nema stava Tužilaštva kada je riječ o kvalifikovanju ovog slučaja". 

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske nastavljena je nakon redovne pauze raspravom o izvještaju Anketnog odbora s ciljem sagledavanja svih relevantnih činjenica u vezi sa slučajem stradanja Davida Dragičevića.

U nastavku sjednice biće razmatran i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za 2017. godinu, Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za period 2017. godinu, te izvještaj Komisije za koncesije Republike Srpske o radu i finansijski izvještaj za 2017. godinu. 

Pred poslanicima su i izvještaj Ombudsmana za djecu za 2017. godinu, izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2017. godinu i informacija o odlukama o pomilovanju u prošloj godini.