Golićeva je istakla da su donaciju za nabavku softvera za izdavanje e-građevinskih dozvola dobili u okviru projekta "Poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje investicija na lokalnom nivou - LIFE", koji sprovodi Međunarodna finansijska korporacija koja je članica Grupacije Svjetske banke, a finansira Vlada Velike Britanije. 

Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih preduslova je riješen bez izdvajanja novca iz budžeta Srpske. 

"Međunarodna finansijska korporacija će sprovesti postupak nabavke softvera u skladu sa pravilima i smjernicama Svjetske banke. Očekujemo da će krajem ove godine softverska oprema biti instalisana u Data centru Vlade Republike Srpske, nakon čega će se započeti sa testnom fazom primjene", kaže Golićeva. 

Ona je dodala da će biti uspostavljen jednostavan sistem izdavanja građevinskih dozvola sa minimalnim brojem koraka i formalnosti i nižim troškovima postupka u kojem će organi nadležni za izdavanje građevinskih dozvola po službenoj dužnosti pribavljati dokaze koje izdaju nosioci javnih ovlaštenja. 

"To u praksi znači da će organi nadležni za izdavanje građevinskih dozvola potrebne dokumente, odnosno dokaze organa uprave, javnih i komunalnih preduzeća i drugih noslilaca javnih ovlaštenja pribavljati sami po službenoj dužnosti u elektronskoj formi. Investitor će zahtjev popunjavati takođe u elektronskoj formi, na računaru kod kuće ili u kancelariji, bez potrebe dolaska u kancelarije nadležnog organa uprave za izdavanje građevinske dozvole", pojasnila je Golićeva. 

Ona je napomenula da investitor u elektronskoj formi uz zahtjev podnosi i projektnu dokumentaciju i druge dokaze koje ne izdaju nosici javnih ovlaštenja. 

Golićeva je dodala da će broj koraka u procesu izdavanja građevinske dozvole biti značajno smanjen, postupak će biti transparentniji i investitorima će donijeti uštede, prostor za korupciju veoma sužen, a sistem predviđa i prekršajne kazne za službena lica koja u postupku prekorače propisane rokove. 

"Kod nadležnih institucija se zalažem da sve administrativne takse i naknade koje se sada plaćaju javnim i komunalnim preduzećima budu ukinute, jer se često ista obaveza plaća po više osnova. Ukoliko to bude prihvaćeno plaćala bi se samo renta i naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta", pojasnila je Golićeva u izjavi za Srnu. 

Prema njenim riječima, u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju čine sve da stvore uslove da sistem što prije profunkcioniše, a osim softvera Svjetska banka će pružiti pomoć i u kreiranju pravnog okvira. 

"Osim propisa za koje je direktno nadležno naše ministarstvo neophodno je izmjeniti još 17 zakona i veći broj podzakonskih propisa u drugim oblastima. Jedan od bitnih preduslova je elektronski potpis, a jedan od osnovnih uslova za izdavanje građevinske dozvole su riješeni imovinsko-pravni odnosi i očekujemo od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da okonča postupke javnih izlaganja kako ti dokazi ne bi usporavali uvođenje sistema e-dozvola", naglasila je Golićeva. 

Govoreći o tome dokle se stiglo sa izmjenom propisa koji su uslov za uvođenje e-građevinske dozvole, Golićeva je rekla da su pripremili izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju kojima se stvara pravni osnov za donošenje uredbe o objedinjenim procedurama. 

"U izradi uredbe imamo pomoć partnera iz Međunarodne finansijske korporacije. Jedna od izmjena Zakona o uređenju prostora i građenju odnosi se na korekciju odredbi koje se odnose na proceduru i način izrade dokumenata prostornog uređenja. To će olakšati jedinicama lokalne samouprave i moći će na jeftiniji i jednostavniji način izraditi i donijeti sprovedbene dokumente, što je jedan od bitnih preduslova za prelazak na elektronsko izdavanje građevinske dozvole", kaže Golićeva. 

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, dodala je Golićeva, učestvuje i u međunarodnom projektu "Otvoreni regionalni Fond za modrenizaciju opštinskih usluga u jugoistočnoj Evropi", čija je primjena u toku u zemljama regiona uz finansijsku podršku više zemalja. 

"Srbija je kroz ovaj projekat izvršila reformu u ovoj oblasti, a takođe i Makedonija u kojoj se već izdaje e-dozvola. Imamo potpisan Memorandum o razmjeni iskustava u oblasti izdavanja e-dozvola sa Ministarstvom građevinarstva i infrastrukture Srbije i koristimo njihova iskustva i dobre prakse prilikom stvaranja pravnog okvira za uspostavljanje sistema e-dozvola", napomenula je Golićeva. 

Ocjenjujući spremnost jedinica lokalne samouprave za ovaj korak, Golićeva je istakla da su partneri iz Međunarodne finansijske korporacije u okviru projekta uvođenja elektronskog izdavanja dozvola u oblasti prostornog uređenja i građenja, napravili detaljnu analizu protoka dokumentacije i informacija kod nadležnih institucija i propisa kojima su uređeni rad i određene nadležnosti institucija u postupku izdavanja dozvola. 

"Na osnovu toga dizajnirana su moguća rješenja za uspostavljanje mehanizama za elektronsko izdavanje građevinskih dozvola. Prva faza ovog projekta je uspostavljanje jednošalterskog sistema za izdavanje dozvola. S obzirom na to da su grad Banjaluka i opština Gradiška ranije uspostavili jednošalterski sistem rada kroz realizaciju projekta LIFE, predložila sam da ovaj pilot-projekat bude prvo realizovan u Banjaluci, a zatim i u Gradišci. U prvoj godini realizacije pilot-projekta proces izdavanja dozvola u Banjaluci je značajno unaprijeđen, mada ima još stvari koje usporavaju postupak", istakla je Golićeva. 

Ona je podsjetila da su i opštine Istočno Novo Sarajevo, Pale, Sokolac, Vlasenica, Trebinje, Foča, Derventa i Šamac kroz projekat LIFE takođe uvele jednošalterski sitem. 

Prema njenim riječima, podaci iz Banjaluke, Gradiške i ostalih opština koje su uspostavile jednošalterski sistem izdavanja dozvola generisaće dalje korake. 

"Uputili smo poziv i drugim lokalnim zajednicama i već naredne sedmice očekujem sastanak sa načelnicima i gradonačelnicima koji budu zainteresovane za realizaciju ove faze projekta. Naš stav je da se uvođenju e-dozvola pristupa postepeno, kroz pilot projekte u lokalnim zajednicama koje za to iskažu interesovanje, dakle na principu dobrovoljnosti, a u dogledno vrijeme to će biti zakonska obaveza za sve i jedina opcija", rekla je Golićeva. 

Govoreći o efektima ove reforme, Golićeva je u izjavi Srni navela da povećanje konkurentnosti na tržištu znači unapređenje sektora gradnje i obima investicija. 

"Olakšavanje poslovanja i zadržavanje investitora je jedan od prioriteta u Programu ekonomskih reformi Republike Srpske. Zbog toga očekujem maksimalan angažman i podršku svih institucija na republičkom i lokalnom nivou, uključujući i socijalne partnere", istakla je Golićeva.