Smrt fašizmu, sloboda narodu, čulo se danas i u Banjaluci koja je u borbu za slobodu poslala 3.000 boraca, od kojih se 1.000 nikada nije vratilo kućama. To je velika cijena slobode, i ne smije otići u zaborav, poručeno je sa Banj Brda gdje su položeni vijenci stradalim Krajišnicima u Narodnooslobodilačkom ratu.
Rade Džajić dobro se, kaže, sjeća 45. godine, kada je oslobođen najveći grad u Republici Srpskoj.
"Ja sam učesnik oslobođenja Banjaluke. Imao sam tada 18 godina. A stupio sam u partizane od 15 godina i šest mjeseci. Ustanak je zaživio i mi smo to uspjeli, ovo je danas osmi susrtet boraca građana Banjaluke i šire okoline. Da se obilježi ovaj Dan ustanka u Bosni i Hercegovini," kaže Rade Džajić, potpredsjednik Udruženja Boraca NOR-a.
Srbi su izdržali pet vijekova turske vladavine, pretrpjeli sve i svašta, ali ništa ne može da se uporedi sa zlom koje je nanijela ustaška vladavana, kaže ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Duško Milunović. Podizanjem ustanka, kaže, počela je velika i dugotrajna borba srpskog naroda za slobodu.
"Srpski narod, pogotovo ovdje u Krajini, je strašno stradao iz razloga što je jedna monstruozna, fašistička tvorevina na ovim prostorima tada egzistirala, Nezavisna država Hrvatska, koja je imala namjeru da fizički, u potpunosti, uništi srpski narod," rekao je Milunović.
Banjaluka je dala 21 narodnog heroja, a broj civilnih žrtava Drugog svjetskog rata je veliki, kaže prvi čovjek grada. Igor Radojičić poručuje da se 27. jul s ponosom obilježava, jer podsjeća da je srpski narod bio dio antifašističke borbe.
"Pošto se ovdje često mijenjaju i države i sistemi moramo poštovati u kontinuitetu, jer istorija niti počinje, niti završava sa nama. Mnogo je ratova, mnogo je promjena država ali u svakoj od njih je bilo ljudi i događaja u borbi za slobodu na različite načine i pod različitim okolnostima. Tako da treba obilježavati i ove događaje iz Drugog svjetskog rata, kao što se obilježavaju i događaji iz odbrambeno otadžbinskog rata," rekao je Radojičić.
Broj žrtava među stanovništvom opštine Banjaluka prema podacima Muzeja žrtava genocida iz Beograda, iznosi preko četiri i po hiljade. Ustanak u Krajini je počeo u Drvaru 27. jula 1941. godine, odakle se širio dalje.
