- Ključna tendencija ide u tom pravcu, na vrlo perfidan, lukav, trajan i sistematičan način, bez promjene Ustava. Cilj je da se promijeni ustavna slika, ali bez formalne promjene Ustava - rekao je Karan u izlaganju na naučnoj konferenciji "Ukidanje nadležnosti Srpske i pokušaji unitarizacije BiH" u Banjalucu.

Karan ističe da je tema ukidanja nadležnosti Srpske i pokušaj unitarizacije BiH aktuelna još od 1995. godine, te smatra da će to biti i u narednom periodu.

- Ovi procesi su dugotrajni, te bi i naučna zajednica u Srpskoj trebalo mnogo više da da doprinos društvenom angažmanu i analizi pitanja o statusu Srpske - ocijenio je Karan.

Direktor Bezbjednosnog foruma Banjaluka Mitar Kovač smatra da problemi u vezi sa izborom visokog predstavnika u BiH i preglasavanja u Upravnom odboru PIK-a nisu nešto što doprinosi stabilizaciji BiH, nego da je uvode u novo vrijeme krize.

- Različiti subjekti međunarodnih odnosa će ispoljiti drugačiji uticaj povodom preglasavanja i drugačijih rješenja, koja nisu verifikovana na Savjetu bezbjednosti UN - smatra Kovač.

On je uoči naučnog skupa napomenuo da ovi problemi nisu ništa novo, te da od građanskog rata na nivou BiH, prije svega u političkom Sarajevu, postoje retrogradne snage koje bi željele da ponište sve što se dešavalo od 1992. Godine.

- Želja je i da BiH, pod plaštom demokratizacije, kroz unitarni kontekst vrate pod svoju kontrolu, te da se postepeno poništavaju nadležnosti Srpske i da ostane pika ljuštura bez prava vlasništva - rekao je Kovač.

On je naveo i da se može vidjeti da se u posljednje vrijeme Republici Srpskoj osporava vlasništvo nad prirodnim resursima, vodotokovima, poljoprivredom zemljištu i šumama.

Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić rekao je da Republika Srpska treba da ima spreman odgovor na bezbjednosne prijetnje i opasnosti koje su sve složenije, a neke se javljaju i nenadano kao što je imenovanje visokog predstavnika bez saglasnosti Rusije.

- Srpska treba da jača svoje institucije i da uvijek ima mobilan odgovor za brojne, često i nevidljive opasnosti. Bezbjednosnih pitanja je mnogo, a vidimo da se pojavljuju i nenadano, kao što je i imenovanje visokog predstavnika bez saglasnosti Rusije, koja je važna članica Savjeta za sprovođenje mira - upozorio je Ćeranić Srni.

On smatra da Republika Srpska treba da ima i održava stalnu vezu sa Rusijom.

- Izbor novog visokog predstavnika se prvi put dogodio bez konsenzusa članica PIK-a. Potpuno je ignorisana volja Rusije, te mislim da je ovo prvenstveno atak na nju, da se ona ponovo ponizi, udalji sa ovog prostora - naveo je Ćeranić.

Prema njegovom mišljenju, urušavanje Srpske bi stvorilo vrlo pogodnu atmosferu za reinkarnaciju Islamske države sa Bliskog istoka na Balkan u političkom smislu, te je dalji razvoj takve situacije teško predvidjeti.

Ćeranić je ocijenio i da se rješenje problema entiteta i konstitutivnih naroda BiH ne nazire, prvenstveno zbog uticaja zapadnih centara moći, koji su cijelom prostoru zapadnog Balkana namijenili ulogu poligona, gdje neće biti dozvoljen ekonomski niti politički pristup niti Rusiji niti Kini, pa čak više ni Turskoj.

- To je više kao neki čardak ni na nebu ni na zemlji. Ne žele nas u EU, a ideja je da se stvori predvorje EU, jedna B liga zemalja koje čine zapadni Balkan i da one sarađuju, a istovremeno će to biti pogodno tlo za centre moći da tu probaju nove metode i neke nove političke eksperimente - rekao je Ćeranić.