Povećanjem konkurentnosti i produktivnosti privrede do povećanja plata, održiv zdravstveni sistem, efikasan javni sektor, jači obrazovni sistem i tržište, bolja demografska pozicija, digitalna ekonomija i evropske integracije, glavni su ciljevi Vlade Republike Srpske predviđeni ekonomskim reformama od 2020. do 2022. godine.
Premijer Radovan Višković poručuje da je nekoliko oblasti u kojima će se raditi punom parom. Među njima je i tržište električne energije gdje će biti promjena ali povoljnjih za potrpšače - radiće se i na poljopivredi, a krajnji rezultat bi trebalo da bude informatizacija sektora radi boljeg usmjeravanja novca.
Predviđeno je i povećanje transparentnosti javnog sektora, ali i reforma zdravstva koja će izmedju ostalog podrazumijevati uvođenje trezorskog poslovanja, ali i sprečavanje daljeg gomilanja dugova.
"U skladu sa tim u periodu 2020-22. biće nastavljeni reformski procesi koji su započeti, imajući u vidu da se radi o složenim i opsežnim reformskim procesima čija će implementacija doprinijeti realizaciji glavnih ciljeva politike Vlade datih kroz sedam prioritetnih oblasti", izjavio je Radovn Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.
Podrška Vladi po pitanju ekonomskih reformi stigla je i od predstavnika poslovne zajednice, privrednika i sindikata. Ipak, bilo je i dodatnih zahtjeva. Za sindikalce to je ponovo zahtjev da najniža plata bude 550 maraka, a do sredine naredne godine 600. Kada je riječ o poslodavcima zadovoljni su olakšicama po pitanju porodiljskog, ali i novim zakonom o podsticajima.
"Ono što se tiče programa ekonomskih reformi, nama je drago da je na samom početku dokumenta jasno definisano koji su to najveći problemi Republike Srpske i da vidimo da će se konačno ozbiljnije ući u rješavanje problema javnog sektora", rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
"Smatramo da sistem plata, kako je sad uređen, nije baš najbolje rješenje, i da sigurno tom pitanju trebamo posvetiti pažnju, takođe i da precizno i tačno utvrdimo elemente za samo utvrđivanje plata", ocijenio je Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske.
Na početku diskusije o stanju u zdravstvu najviše je bilo riječi. Ipak, po već uobičajenom receptu, vrlo brzo se otišlo u drugom smjeru. Pa je SDS-ov Miladin Stanić tokom obraćanja premijera nazvao klošarom.
"Vi kao nešto na ulici, kao neki klošar, prebacujete, daj milion - daću, otpišite dugove - daću, evo ja se obavezujem", rekao je Miladin Stanić, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
"Evo klošar će se vama izviniti samo da vam pokažem da sam veći čovjek od vas, ali Staniću, ovaj klošar... Ja sam ćutao i vas slušao, uvažena potpredsjednice, kako ostati pribran kad čovjek cijelo vrijeme dobacuje s mjesta kad se govori", kazao je Višković.
Situacija u zdravstvu je jedino o čemu se rasprava i povela u prvom dijelu zasijedanja. Premijer Radovan Višković o ovom pitanju rekao je da će u narednoj godini samo za Univerzitetsko klinički centar biti obezbijeđeno 30 miliona maraka, ali i da su pojedini aranžmani stali zbog neformiranja vlasti na bh. nivou i u drugom entitetu.