To, u Izvještaju o radu, predlaže i republički tužilac, Mahmut Švraka. Trebalo bi, smatra, da stvari budu jasnije jer negativno mišljenje revizora često nema veze sa krivičnim djelima, a u javnosti se, vrlo često, takvo mišljenje upravo s njima i povezuje što može da dovede do toga da se stvara nepovjerenje u rad institucija. 

"U dosadašnjem radu tužilaštva su nakon ponovnog finansijskog vještačenja po revizorskim izvještajima, koja su inače skupa za tužilaštva, utrdili da nema elemenata bilo kojeg krivičnog dela, a što je i najčešći slučaj. Onda se u javnosti formira mišljenje kako je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske ukazala na nezakonitosti, odnosno kriminalne radnje, ali tužilaštvo neće da procesuira učinioce krivičnih dela. Ovakva mišljenja su pogrešna", Izvještaj o radu tužilaštava Republike Srpske.

Ovo bi moglo da se uredi tako što bi se izmjenio Zakon o reviziji javnog sektora koji bi obavezao revizore da podnesu krivičnu prijavu ako utvrde elemente krivičnog djela u radu tužilaštva. Pravnicima je stvar prilično jasna - ne treba ništa mijenjati već treba poštovati važeće zakone po kojima je prijava krivičnog djela obavezna. 

"U Zakonu o krivičnom postupku je već predviđena takva mogućnost, odnosno dužnost svakog službenog i odgovornog lica, tako da je nepotrebno dodatno propisivati istu obavezu drugim zakonom. Negativna ocjena revizora u smislu njegovih zakonskih ovlašćenja ne povlači direktno krivičnu odgovornost, to može biti indicija na neki način, odnosno, iz određene dokumentacije Tužilaštvo može utvrditi da li postoje osnovi sumnje za neko krivično djelo", istakao je Nemanja Šikman, pravnik.

U tužilaštvu po takvim prijavama, uglavnom, donose naredbe o nesprovođenju ili obustavljanju istraga. Prošle godine to je urađeno 17 puta dok se u isto toliko slučajeva istraga trenutno sprovodi.