Šeranić je u intervjuu Srni istakao da se već sada priprema plan za aktiviranje većih kapaciteta Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr Miroslav Zotović" u slučaju da za tim bude potrebe.

On je napomenuo da je generalno zadovoljan načinom na koji je zdravstvo u Republici Srpskoj reagovalo prethodnih deset mjeseci.

"Tu je posebno bitna činjenica da je svakom pacijentu pružena zdravstvena zaštita. Bilo koji pacijent pozitivan na virus korona dobio je adekvatno liječenje u bolnicima ako im je bila potrebna hospitalizacija ili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", naglasio je Šeranić.

Zdravstvo u Srpskoj, tvrdi Šeranić, organizacijski je raslo tokom prošle godine.

"U početku je možda bilo i nerazumijevanja, neprihvatanja organizacijskih postavki sistema, bilo od samih ustanova ili od građana, ali svi smo se navikli. Kroz taj cijeli period smo rasli i došli do onoga da smo u novembru, shodno planovima koje smo napravili još u avgustu, reorganizovali bolnice i zdravstvene usluge u bolničkom smještaju kako bismo sve pacijente mogli da primimo", rekao je Šeranić.

Šeranić je naveo da je pored zdravstvenih ustanova i Instituta za javno zdravstvo, odličan posao uradio i Fond zdravstvenog osiguranja, prateći finansijski segment funkcionisanja samog zdravstvenog sistema.

"Vlada je još na početku pandemije doznačila više od 50 miliona KM Fondu kako bismo upotpunili finansiranje zdravstvenih ustanova i na osnovu toga smo uspjeli da ovu godinu izdržimo u smislu da zdravstvenim ustanovama ne manjka sredstava za redovne obaveze", napomenuo je Šeranić.

On je dodao da je vanrednih obaveza bilo mnogo, od zapošljavanja nešto većeg broja zdravstvenih radnika do potrošnje određenih medicinskih sredstava više nego što je to bilo uobičajeno.

"Vlada je kroz Kompenzacioni fond obezbijedila više od 30 miliona KM kroz različite stavke, pomažući i zdravstvenim ustanovama i samim zdravstvenim radnicima da bi se isfinansirala lična zaštitna oprema, brzi i pi-si-ar testovi. Važno je istaći da sve te opreme imamo u dovoljnoj količini i sukcesivno je nabavljamo shodno potrebi", rekao je Šeranić.

Šeranić je napomenuo da je Ministarstvo intervenisalo i kad je riječ o pojedinim Domovima zdravlja, gdje su se ukazivale potrebe za radiološkom uslugom, odnosno povećanim brojem snimaka ekspozicije pluća i gdje je dolazilo do problema sa funkcionisanjem određenih RTG aparata.

"Pomagali smo staračkim domovima, odnosno ustanovama socijalne zaštite, koje kolektivno smještaju ljude. U prošloj godini se isprepletala masa stvari gdje se zdravstvo našlo, prije svega, u izazovu kako pored vanrednih odgovoriti na redovne potrebe. Na to smo odgovarali reorganizacijom, pa kada se smanjivao broj zaraženih povećali smo broj drugih zdravstvenih usluga, a kako je povećavan broj oboljelih od kovida smanjivali smo broj nehitnih usluga", rekao je Šeranić.

Šeranić je istakao da je posebno ponosan na požrtvovanost zdravstvenih radnika i sve što su pružili u prethodnom periodu, na čemu svi treba da im budu zahvalni.

Šeranić je naveo da je za kontrolu pandemije ključno postalo to što je počela upotrebe vakcine što je jedan od prvih alata za kontrolu epidemije i prisustva virusa korona u nekim narednim godinama, jer je sigurno da virus neće iščeznuti.

"Moći ćemo, prije svega, da zaštitimo one koji su najugroženiji, bilo da se radi o licima starijim od 65 godina sa različitim udruženim oboljenjima, zdravstvenim radnicima, njegovateljima u staračkim domovima, koji su u riziku zbog populacije sa kojom rade, te drugim kategorijama", rekao je Šeranić.

Šeranić je naveo da će izazov u predstojećem periodu biti mutacije virusa koje će se posljedično dešavati, jer, kako je rekao, virus traži način da preživi i da se prilagodi vrsti.

"Ono što ćemo, takođe, morati da pratimo jesu kliničke slike, odnosno pojava komplikacija nakon obolijevanja i izlječenja od kovida. Virus korona nemamo još ni godinu dana, a tražimo masu odgovora za koje nam jednostavno treba vrijeme. To vrijeme će nam pokazati kakvog zdravstvenog stanja ćemo biti nakon što prebolimo koronu i iz toga će izlaziti različite vrste stručnih i naučnih preporuka koje ćemo morati pratiti", istakao je Šeranić.

Šeranić je naveo da je društvo u ovoj godini moglo naučiti da od svakog pojedinca zavisi javno zdravstvo, te da neodgovorno ponašanje pojedinca može vrlo lako da ugrozi druge.

"Naučili smo da je bez solidarnosti i kolektiviteta u zajednici teško da se kontrolišu ovakve stvari kao što je pandemija virusa korona. Mislim da je ovo jedan nauk kojem treba da učimo i najmlađe, da nam ta solidarnost može uvijek pomoći, pogotovo u kriznim vremenima kao što su bila ova", rekao je Šeranić.

On je dodao da Republika Srpska nastavlja razvoj zdravstvenog sistema, posebno ističući izgradnju bolnice u Doboju, koja će imati ogroman značaj za kompletnu regiju.

Šeranić je naveo da su i pored pandemije, nastavljene aktivnosti vezane za Univerzitetski klinički centar, koje se odnose na prebacivanje Psihijatrije sa donje lokacije na Paprikovac, izgradnju onkološke klinike koja bi bila posvećena samo onkološkim pacijentima s obzirom na potrebu, te završetak kardio-hirurgije.

Šeranić je istakao da su, kada je riječ o smrtnosti, u Republici Srpskoj na prvom mjestu i dalje kardio-vaskularna i onkološka oboljenja, što su, kako je naveo, bolesti savremenog doba.

"Ono što je dobro za ove vrste oboljenja jeste da je prevencija nešto što može da da adekvatan odgovor na razvoj oboljenja i smrtnost. Imamo planova koje ćemo realizovati kroz primarnu zdravstvenu zaštitu s aspekta kontrole oboljenja, a zatim sa aspekta unapređenja prevencije na nivou lokalne zajednice", rekao je Šeranić.