Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić rekao je da svaka srpska žrtva mora biti popisana jer nova pokoljenja treba da znaju istinu o ratu u BiH, a pogotovo da budu svjesna koliku su žrtvu Srbi podnijeli u odbrambeno-otadžbinskom ratu.
"Svjedoci smo da se godinama unazad na sve moguće načine istina zataškava, a srpske žrtve marginalizuju i obezvređuju. Ali, Centar ima svoju misiju i od nje neće odustati. Iako uvijek mora bolje, smatram da radimo dobar posao imajući u vidu svakodnevne prepreke", rekao je Kojić za "Večernje novosti".
Govoreći o revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, Kojić je istakao da je ona u svojevrsnoj blokadi jer mininstar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Semiha Borovac iz SDA blokira njeno usvajanje.
On je naveo da strategija, između ostalog, predviđa da se znatan dio predmeta prenese na etitetsko pravosuđe, a da u pravosuđu na nivou BiH ostanu najsloženiji predmeti.
"Nije li to poruka da je politika stranke koju predstavlja da se strategija ne usvoji jer žele da zaštite svoj ratni kadar?", upitao je Kojić.
Kada je riječ o procesu traženja nestalih, Kojić je naveo da je u tom procesu potpuni zastoj, pogotovo u traganju za Srbima, jer Institut za nestala lica BiH radi isključivo na prikupljanju informacija i traženju nestalih Bošnjaka.
"Do početka rada Instituta za nestala lica BiH pronađeno je i identifikovano 3.456 lica sa spiska nestalih Republike Srpske. Od 1. januara 2008. godine, kada je Institut počeo da radi, pronađeni su posmrtni ostaci svega 300 ljudi sa našeg spiska", rekao je Kojić.
On je istakao da je u posljednje tri-četiri godine uspostavljena saradnja sa nekim od postupajućih tužilaca u pravosuđu BiH, koja je dovela do toga da je otvoren određen broj predmeta za zločine nad Srbima u BiH.
Međutim, dodao je Kojić, i dalje postoji strahovanje od konačnih ishoda presuda jer Sud BiH tumači materijalne dokaze na način kako to oni žele.
"Imamo recimo situaciju da Sud BiH izriče kaznu ispod zakonskog minimuma ili čak donosi oslobađajuće presude za optužene za zločine nad Srbima, dok s druge strane, za zločine nad Bošnjacima srpskim opštuženicima `odrežu` maksimalne zatvorske kazne", rekao je Kojić.
On je naveo da su optužnice u desetak predmeta za ratne zločine nad Srbima profesionalno urađene, te da očekuje da budu izrečene i adekvatne kazne.
"Ako bi poredili sa kaznama koje su izricane Srbima, onda imamo potpuno pravo da očekujemo visoke kazne i za zločine počinjene nad Srbima", istakao je Kojić.
