Trninić je naglasio da je Republika Srpska sve svoje obaveze u ovom projektu ispunila, kao i da je Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH već završila objekte za budući granični prelaz. 

"Ovim mostom ćemo dobiti cjelinu i povećati upotrebu naših puteva. Sa završetkom izgradnje i preostale dionice auto-puta `9. januar` od Drugovića do Prnjavora, Republika Srpske će imati 106 kilometara auto-puta", rekao je Trninić u intervjuu Srni. 

On je podsjetio da je izgradnja auto-puta od Banjaluke do Doboja koštala 402 miliona evra, te da su je finansirale Evropska investiciona banka /EIB/ i Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/. 

"Ono što nije toliko uočljivo, ali je jednako važno, jeste da koliko god se izgradi kilometara auto-puta gotovo se u istoj dužini izgradi lokalnih pristupnih puteva što je posebno značajno za lokalne sredine kroz koje auto-put prolazi", objasnio je Trninić. 

Trninić je naveo da su u toku pripreme za gradnju prve faze Koridora "Pet ce" kroz Republiku Srpsku, koja bi trebalo da počne do kraja godine. 

"Gradićemo dionicu od završetka auto-puta `9. januar` do Rudanke u Doboju. Dionica je duga šest kilometara, sa dvije petlje. Vrijednost tog projekta je oko 70 miliona evra, od čega su 20 odsto grant sredstava Evropske komisije", naglasio je Trninić. 

Trninić je podsjetio na nedavno potpisani protokol o završetaku pregovaračkog postupka sa kineskim partnerom za koncesiju za auto-put od Banjaluke do Prijedora, dužine 42 kilometra. 

"Nadam se da ćemo konačni ugovor potpisati u septembru kada će moći da počne realizacija projekta vrijednog 297 miliona evra, s tim da se kineska strana obavezala da će o svom trošku uraditi i projekat za nastavak auto-puta od Prijedora do Novog Grada, te projekat brzog puta od Prijedora prema Kozarskoj Dubici", rekao je Trninić. 

On je dodao da će projekat izgradnje auto-puta Banjaluka-Mlinište i obilaznicu oko Banjaluke najvjerovatnije sufinansirati Evropska komisija određenim grantovima, te da će Evropska komisija obezbijediti grant i za nastavak izgradnje Koridora "Pet-ce" kroz Srpsku, dionicu od Doboja do Vukosavlja dugu nešto više od 40 kilometara. 

"Kad govorimo o istočnom dijelu Republike, predviđena je gradnja brzih puteva. Završen je tender i obrađuju se ponude za izradu neophodne tehničke dokumentacije za brzi put od Bijeljine, preko Zvornika do Romanije. To će biti veza sa planiranim brzim putem od Istočnog Sarajeva, preko Pala, Sokoca, Rogatice, prema Višegradu", objasnio je resorni ministar. 

Govoreći o ulaganju u željezničku infrastrukturu, Trninić je naveo da je neophodno modernizovati željeznice, jer je Republika Srpska pristupila Transportnoj zajednici jugoistočne Evrope, što podrazumijeva otvaranje infrastrukture za strane operatere. 

Trninić je naveo da "Željeznice", ovakve kakve su trenutno, neće moći izdržati konkurenciju stranih operatera. 

"Zbog toga smo potpisali komercijalni ugovor za rekonstrukciju pruge od Banjaluke preko Prijedora i Novog Grada do granice sa Hrvatskom. Nakon toga rekonstruisan neće biti jedino pravac prema Šamcu, koji je prilično stradao u poplavama, ali je plan da i tu ulažemo", naveo je Trninić. 

On je dodao da je riječ o skupim, ali neophodnim projektima, jer je samo na taj način moguće privući nove investitore i razvijati privredu. 

Trninić je ukazao na činjenicu da su "Željeznice" sistemski gubitaš, jer se u njih nije ulagalo od sedamdesetih godina, ali i zbog toga što su u poslijeratnom periodu služile i kao socijalna ustanova. 

"Odlučili smo se za restrukturisanje koje već ide u dobrom pravcu. Kasne nam sredstva Svjetske banke, jer je to problem različitih nivoa vlasti u BiH, ali nadam se da će to pitanje biti riješeno ovih dana kako bismo upotrijebili odobrenih 51,3 miliona evra. Očekujemo da ćemo do kraja 2021. godine imati javno preduzeće koje će biti samoodrživo i profitabilno", rekao je Trninić. 

Kada je riječ o vazdušnom saobraćaju, Trninić je podsjetio da će Aerodrom Banjaluka od jeseni imati šest letova za tri destinacije u Evropi - Brisel, Štokholm i Memingem, što je dobar početak za dalje širenje vazdušnog saobraćaja. 

"Imamo i čarter letove prema Antaliji, a pregovaramo sa kompanijama da se ponuda proširi. Banjalučki aerodrom ima prostor za proširenje, za to postoji interes poslovne zajednice, naših građana koji rade u inostranstvu, ali i turističkih organizacija", napomenuo je Trninić. 

On je naveo da će Vlada Srpske i rukovodstvo Aerodroma Banjaluka i dalje pregovarati sa kompanijom "Rajaner", s kojom je uspostavljena saradnja za tri pomenute linije, ali i drugim aviooperaterima, za letove do što više destinacija. 

"Do sada smo u Aerodrom Banjaluka uložili sedam miliona KM u modernizaciju zgrade i opreme, nabavku cisterne za gorivo i vatrogasna vozila. UIO je planirala da iduće godine tamo pravi dodatni objekat za smještaj pogranične policije, carine, inspekcije i slično, čime će aerodrom dobiti moderan izgled", rekao je Trninić. 

On je dodao da ostaje još obaveza proširenja piste, odnosno da se u narednom periodu omogući nalet s obje strane, kako bi aerodrom primao letove 24 časa dnevno. 

"Banjalučki aerodrom je u pogodnosti u odnosu na ostale u okruženju jer ima najviše letnih dana kada nema magle i uslova koji sprečavaju letove, tako da je budućnost aerodroma prilično perspektivna", istakao je Trninić. 

Trninić je naglasio da je zadovoljan urađenim u ovom resoru u protekle četiri godine, osim u oblasti poštanskog saobraćaja, gdje nije bilo prilike za značajnija ulaganja.