U obraćanju na obilježavanju 27 godina od stradanja Srba u srednjem Podrinju, Višković je istakao da Vlada Republike Srpske ulaže velike napore kako bi istina o srpskim žrtvama izašla na vidjelo i da bi zločinci odgovarali za počinjena zlodjela. 

"Ovdje smo da stanemo uz njihove porodice i još jednom se podsjetimo da pravda nije zadovoljena, a da za zločine niko nije odgovarao. Na području Srebrenice, Zvornika, Skelana, Milića, Bratunca, Vlasenice i Osmaka u odbrambeno-otadžbinsko ratu stradalo je najmanje 2.500 Srba, dok je na širem području srednjeg Podrinja i Birča stradalo njih 3.500, a 5.400 porodica je ostalo bez imovine", dodao je Višković. 

Prema njegovim riječima, muslimanske snage izvele su desetine mučkih napada na srpska sela i ostavile iza sebe pustoš i smrt, a među stradalima bilo je djece, žena, staraca. 

"Najmlađe žrtve bili su četvorogodišnji Aleksandar i njegov dvanaestogodišnji brat Radislav Dimitrijević. Ubijeni su snajperom u pokupšaju da pređu most u Skelanima i spas pronađu u Srbiji", podsjetio je premijer Srpske. 

Višković je naglasio da nikada ne smije biti zaboravljeno da je nad srpskim civilnim stanovništvom Podrinja izvršen ogroman i neoprostiv zločin. 

"Životi su izgubljeni, imovina opljačkana, sela spaljena, a tijela mnogih nastradalih još nisu pronađena. Nažalost, svjedoci smo umanjivanja srpskih žrtava zbog čega je od velikog značaja da istrajemo u borbi za istinu, odnosno dok počinioci ne budu odgovarali", rekao je Višković. 

On je napomenuo da ne smije biti dozvoljeno negiranje srpskih žrtava i selektivan pristup pravdi. 

"Žrtve koji je podnio narod Podrinja ne smiju biti zaboravljene, a istinu treba da prenosimo generacijama koje dolaze. Od pravde za srpske žrtve Vlada neće odustati, sve dok zločinci ne budu kažnjeni, a duše stradlih ne nađu mir i spokoj", rekao je Višković i uputio izraze najdubljeg saučešća porodicama staradalih. 

Pomen srpskim žrtvama iz srednjeg Podrinja u odbrambeno-otadžbinskom ratu organizuje se u znak sjećanja na stradanje Srba na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca, kada je ubijeno 69 i zarobljeno 22 vojnika i civila, od kojih niko nije preživio. 

Od 22 nestala srpska civila i vojnika 10 još nije pronađeno, a ostali su slučajno otkriveni i ekshumirani 2011. godine na Zalazju, prilikom traženja nastradalih Bošnjaka i oni su identifikovani i dostojno sahranjeni na Petrovdan 2012. godine. 

Na ovaj dan 1992. godine muslimanske jedinice iz Srebrenice napale su srpska sela Zalazje, Biljaču, Sase i Zagone ubijajući sve što su stigli, pljačakajući i paleći srpsku imovinu. 

Tako su nastavili realizaciju svog plana etničkog čišćenja započetog u aprilu te godine, po kojem su uništavali sve što je srpsko, da bi tragove postojanja Srba na ovim prostorima potpuno zatrli jer, osim ubijanja i progona stanovništva i uništavanja imovine, uništavali su i srpska groblja i bogomolje, što govori kakav su plan imali. 

Obilježavanje stradanja Srba u srednjem Podrinju organizovao je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.