"Najvažnije je da to radimo zajedno sa Srbijom, odnosno da to rade elektroprivrede Srpske i Srbije. To pokazuje da specijalne i paralelne veze nisu samo na papiru, nego da građani i u Srbiji i u Republici Srpskoj imaju korist od toga", rekao je Višković u intervjuu Srni. 

Prema njegovim riječima, izgradnja hidroelektrana, čija je ukupna instalisana snaga između 180 i 200 megavata, donijeće velike benefite, prije svega, za ljude koji žive na tom prostoru, ali i za Srpsku jer će doći u poziciju da ima značajno veću proizvodnju električne energije, iz sfere čiste energije, koju zahtijeva Evropa. 

"Evropa više ne dozvoljava ili ima veliku rezervu prema izgradnji energetskih objekata koji su štetni za životnu sredinu", kaže Višković. 

Premijer Srpske je rekao da će prije pomenute tri hidroelektrane početi izgradnja Hidroelektrane "Dabar". 

"U narednih mjesec ili dva biće izabran izvođač koji će je graditi po sistemu `ključ u ruke` i on finansira i gradi elektranu", rekao je Višković. 

OGROMAN TRUD ULOŽEN U PRVIH 100 DANA RADA VLADE 

Govoreći o ostalim rezultatima Vlade u prvih 100 dana mandata, Višković je istakao da iza nje stoji ogroman napor i da će ključne reforme i infrastrukturni projekti dati efekte u kasnijem periodu, iako veći dio javnosti očekuje da oni odmah budu vidljivi. 

"Vlada je u prvih 100 dana radila na tome da poredamo prioritete u infrastrukturi. Sada smo utvrdili šta nam je nacionalni prioritet. Prvi prioritet za Srpsku je da gradimo auto-put od Doboja, preko Vukosavlja, Brčkog i Bijeljine prema Rači i njegovo povezivanje sa auto-putem Beograd-Zagreb u Kuzminu. Takođe, želimo da izgradnjom mosta na rijeci Savi kod Gradiške auto-put bude u punom kapacitetu", istakao je Višković. 

On je dodao da su molbe iz Srpske naišle na razumijevanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da je Srbija promijenila svoje prioritete i ozbiljnije krenula u izgradnju infrastrukture prema Srpskoj i povezivanje sa njom. 

"Vučić je čak rekao da će Srbija u potpunosti investirati u izgradnju mosta na rijeci Savi u profilu auto-puta, koji je najzahtjevniji i najskuplji objekat na kompletnoj trasi od Doboja do Kuzmina. Vučić je izrazio spremnos i da pomogne izgradnju auto-puta od Rače prema Bijeljini što je za Srpsku više nego značajno, znajući da kilometar auto-puta u normalnim uslovima košta između osam i deset miliona evra. Upućujem veliku zavalnost Vučiću i Srbiji", kaže Višković. 

Prema njegovim riječima, Vlada je obezbijedila i posao za studente generacije sa javnih univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu. 

"Možda to nekome djeluje kao nebitna mjera, ali smo time pokazali brigu za naše mlade. To nisu obični studenti, nego studenti generacije i Vlada je omogućila da sva ta djeca dobiju posao jer su to svojim radom i školovanjem zaslužili. Mi ćemo to pretočiti u zakonsko rješenje tako da svaka buduća vlada ima obavezu da zaposli tu djecu", rekao je Višković. 

Premijer Srpske je naglasio da je ovo čak istorijska odluka jer je Vlada pokazala da neko vodi računa o najboljim studentima i da njihov trud i zalaganje nisu uzaludni. 

"Oni su budućnost Srpske, ko će biti drugi ako nisu oni, oni su najbolji. Mi ih nismo školovali da bismo ih slali u Evropu. U razgovoru sa njima moja jedina molba je bila - nemojte ići, ostanite ovdje, Srpska treba vaše znanje, energiju, mladost i ideje. Očekujem da ti ljudi budu premijeri, ministri, direktori javnih preduzeća i ustanova. Ponosan sam na tu mjeru i mislim da će ona pokazati značajne rezultate", izjavio je Višković. 

On je podsjetio da je Vlada promovisala ciljeve kroz ekspoze i mjere iz Programa ekonomskih reformi i podijelila ih u sedam oblasti, a prvi na listi je poboljšanje konkurentnosti i produktivnosti naše privrede. 

"Napravljen je dinamički plan, jasno je definisano šta i kada radimo, u svih sedam oblasti smo preduzeli aktivnosti i nijednu od tih mjera nismo preskočili ili zanemarili. To su ciljevi Vlade do 2021. godine", dodao je Višković. 

On je precizirao da su promijenili zakone o dječijoj zaštiti, dobiti, privrednim društvima, zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, uređenju prostora i građenju, igrama na sreću... 

"Planiramo da donesemo zakon o podsticajima da ta oblast više ne bude uređena pravilnicima. Usvojili smo Akcioni plan zapošljavanja za 2019. godinu i za te namjene planirali oko 17 miliona KM. Usvojili smo i Uredbu o stambenom zbrinjavanju porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida i želimo da to pitanje definitivno riješimo", naveo je Višković. 

On je najavio da će uskoro biti izmjenjen i Zakon o zdravstvenom osiguranju i krenuti u reformu Zavoda za zapošljavanje. 

"Odvojićemo aktivnu i pasivnu radnu snagu. Želimo da Zavod za zapošljavanje bude servis ljudima koji traže posao, a ne servis benefita koji od tog zavoda mogu dobiti. Dio ljudi se vodi fiktivno u evidenciji Zavoda za zapošljavanje da bi ostvarivao pravo na socijalnu zaštitu, a u suštini ne traži posao ili ga to ne zanima", rekao je Višković. 

Reformisan će, kaže on, biti i republički Inspektorat zbog čega je Vlada krenula sa donošenjem novog zakona o inspekcijama. 

Višković je rekao da su Inspektoratu na prethodnoj sjednici Vlade odobrili dva miliona KM za nabavku novog softverskog sistema i opreme sa kojom na bolji način mogu primjenjivati zakon. 

Prema njegovim riječima, Vlada je usvojila i Akcioni plan za rješavanje problema u zdravstvenom sektoru, ocijenivši da je to najveći problem sa kojim se susreću. 

"Vlada pokazuje namjeru da se uhvatimo ukoštac sa tim problemom. Mi ne bježimo od problema nego idemo da ih rješavamo", istakao je Višković. 

On je rekao da su u zdravstvenom sektoru, uprkos problemima, realizovani projekti i ogromna ulaganja kakvih nije bilo u posljednjih 50 godina. 

"Mi smo ih realizovali u posljednjih nekoliko godina. Već smo ušli u proces preseljenja opreme i kadra u bolnici `Srbija` u Istočnom Sarajevu, položen je kamen temeljac za bolnicu u Doboju, potpisan je ugovor sa izvođačem za sanaciju i adaptaciju bolnice u Foči, odobren je projekat sanacije, proširenja i nabavke nove opreme u bolnici u Zvorniku, a imali smo investicije i u Univerzitetski klinički centar u Banjaluci i bolnicu u Bijeljini", podsjetio je Višković. 

Prema njegovim riječima, Vlada je radila i na Zakonu o fiskalnim kasama, a ići će i u izmjenu Krivičnog zakonika da bi, između ostalog, utaja poreza bila tretirana kao krivično djelo. 

"Nisam optimista do te mjere da kažem da ćemo iskorijeniti sivu ekonomiju, kriminal i korupciju, ali ćemo to sigurno smanjiti u značajnom procentu", rekao je Višković. 

MENADŽMENT SVIH JAVNIH PREDUZEĆA NA TESTU 

Predsjednik Vlade je naglasio da nije zadovoljan radom javnih preduzeća i njihovim doprinosom razvoju Srpske. 

"Da sam zadovoljan ne bismo obavili razgovor sa menadžmentom svih javnih preduzeća i njihovim upravnim i nadzornim odborima. Rekli smo im šta očekujemo od njih. Nema nijednog ili je mali broj javnih preduzeća gdje su direktori i njihov menadžment u statusu imenovanih lica, svi su u statusu vršilaca dužnosti. Želimo da vidimo vrlo brzo, a to će se pokazati polovinom godine na bazi šestomjesečnih izvještaja, ko se od njih kreće na fonu mjera politike Vlade, a ko od toga odudara", kaže Višković. 

On je podsjetio da su principi red, rad i odgovornost i da će to biti mjera ostanka pojedinaca na funkcijama, a ne stranačka ili druga pripadnost. 

"Ko radi časno i pošteno u interesu Srpske i građana ne treba da brine za svoj status, a oni drugi ne mogu ostati na tim pozicijama. Javna preduzeća mogu raditi još bolje i biti profitabilnija i nisam saglasan sa tim da neka od njih postoje samo zbog sebe ili ljudi koji tamo rade. Očekujem da i budžet i građani vide korist od tih javnih preduzeća", rekao je Višković. 

On je poručio da se svakodnevno bore i sa viškom zaposlenih u administraciji i da su na nekoliko sjednica Vlada čak skidali sistematizacije radnih mjesta koje su 
išle u smjeru povećanja broja zaposlenih. 

Višković kaže da je cilj Vlade manje zaposlenih u administraciji, ali ne da ih proglašavaju tehnološkim viškom i šalju na ulicu, već da ograniče zapošljavanje u javnim preduzećima i institucijama, što će uz prirodni odliv i dobrovoljni odlazak uticati na smanjenje njihovog broja. 

"Sa Privrednom komorom i Unijom Udruženja poslodavaca razgovaramo da im ponudimo jedan broj ljudi iz javnog sektora. Vlada i institucije bi za te ljude plaćali plate i doprinose godinu dana, a privrednici bi potom bili u obavezi da ih zadrže tri ili pet godina. NJima treba radna snaga, mi imamo višak i taj višak možemo da im ponudimo", istakao je Višković. 

Govoreći o politici koja se tiče plata u javnom sektoru, Višković je podsjetio da su primanja zaposlenih u obrazovanju i kulturi porasla usklađivanjem sa platama ostalih budžetskih korisnika, čime je poslije nekoliko godina ispunjena ta obaveza. 

"Išli smo samo na povećanje plata uniformisanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ sa srednjom i višom stručnom spremom jer smo svjedoci nadolazeće migrantske krize i težine posla koji oni obavljaju svakodnevno. Bilo je poražavajuće da su naši pripadnici MUP-a sa srednjom i višom stručnom spremom imali niže plate od svih policajaca u BiH", pojasnio je premijer Srpske. 

Prema njegovim riječima, cilj Vlade je da pokuša da zadrži plate u javnom sektoru na sadašnjem nivou, a da rastom plata u realnom sektoru dođe u poziciju da kroz povećanje prihoda u budžetu može razmišljati o povećanju plata i vanrednom usklađivanju penzija. 

Uslov za to je, kaže premijer Srpske, kreiranje mjera koje će omogućiti da priliv sredstava u budžetu bude veći nego što je sada. 

"Najlakše je biti dobar premijer i obećavati svima da će dobiti više novca, ali ako nemam realne prilive da to mogu ispoštovati, onda ću biti loš čovjek i obećati nešto što se sutra ne može dati. Ne bih želio da stvorim obavezu koju ne možemo da ispoštujemo. Pristalica sam da sve gledamo realno i da jasno kažemo šta je moguće, a šta ne i da se dogovaramo", kaže Višković. 

CILJ JAČI PRIVREDNI RAST, BLOKADE U SARAJEVU 

Predsjednik Vlade Republike Srpske rekao je u intervjuu Srni da je cilj dostizanje godišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda /BDP/ od najmanje 4,5 odsto, ali da to ne zavisi samo od prilika u Srpskoj. 

"Mi smo mala ekonomija i vrlo smo ranjivi od mogućih turbulencija u regionalnim, evropskim ili svjetskim okvirima. Italijanska i njemačka privreda prolaze kroz neku fazu recesije i plašim se da se to u nekom momentu ne odrazi i na Srpsku jer su te dvije ekonomije naši najveći spoljnotrgovinski partneri i većina našeg izvoza odlazi na njihova tržišta. To se za sada ne osjeća", kaže Višković. 

Prema njegovim riječima, moramo biti pošteni i odgovorni i reći šta zavisi, a šta ne zavisi od nas u Srpskoj. 

"Sve mjere i projekti koje sam pominjao idu ka tom privrednom rastu. Kada uđemo u izgradnju hidroelektrana, auto-puta i drugih velikih infrastrukturnih objekata, to će nam omogućiti rast BDP-a, prosječne plate, standarda i zaposlenosti. Ali to nije nešto što možemo raditi u 100 dana mandata Vlade", ističe Višković. 

On je naglasio da bi bio prezadovoljan da se taj točak privrednih aktivnosti počne brzo okretati u narednih godinu ili dvije jer prije toga treba uraditi projekte, izvršiti eksproprijaciju i riješiti finansiranje, što predstavlja veliki rad koji se ne vidi. 

"Neki od tih projekata u određenom dijelu mogu biti realizovani u mandatu ovog saziva Vlade i neke stvari koje mi danas radimo prave rezlultate će pokaztati za tri ili četiri godine", smatra Višković. 

Komentarišući posljedice neformiranja vlasti na nivou BiH i u FBiH, Višković je rekao da se one osjete jer ima stvari koje Vlada Srpske ne može sama da sprovede. 

"Jedno veoma značajno pitanje za Srpsku i njene građane je raspodjela sredstava koje prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/. Imamo problem zbog neformiranja Savjeta ministara i vlasti u FBiH gdje su ljudi u tehničkom mandatu, kažu da nisu ovlašćeni da odlučuju i tu je tačka. UIO je izračunala da bi Srpskoj od PDV-a u ovom momentu trebalo da pripadne mnogo više novca i to bi bila značajna sredstva za naš budžet, ali mi to ne možemo da riješimo", naglasio je Višković.

On je rekao da je iz istog razloga za raniji period pokrenut spor sa UIO i da je Srpska dokazala da je zbog neusklađenih koeficijenata za raspodjelu zakinuta. 

"Donesena je i sudska presuda na osnovu koje su blokirani računi, ali neka banka hoće da je izvrši, neka neće i zato nam treba taj nivo vlasti /Savjet ministara/ da to riješimo", kaže Višković. 

Prema njegovim riječima, na računima "Elektroprenosa BiH" u bankama već 15 mjeseci blokirano je više od 150 miliona KM namijenjenih za investicije. 

"Od tih sredstava u Srpskoj bi trebalo biti investirano više od 60 miliona KM. To je značajan novac koji bi omogućio da zaposlimo ljude i povećamo plate i BDP. Privrednici iz Srpske i FBiH čija je djelatnost usko povezana 'Elektroprenosom' ne mogu da rade i čekaju. U Banjaluci imamo projekat izgradnje trafo-stanice za koju je obezbijeđena lokacija i sve saglasnosti, ali je zaustavljen", upozorava Višković. 

Predsjednik Vlade Srpske ističe da je kompletnom menadžmentu "Elektroprenosa BiH" istekao mandat. 

"Nekima je istekao još 2017. godine. Tamo više niko nije u mandatu. Zato nam treba Savjet ministara da sva pitanja riješimo i sve odblokiramo. Ja neke stvari koje želim i koje bih trebalo da uradim ne mogu da završim zato što ne zavise od mene. Ja sam tu da sve ono što zavisi od Vlade Srpske radimo što je brže moguće u skladu sa zakonom", zaključio je Višković u intervjuu Srni.