.webp)
Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procjenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.
Prema riječima Rodoljuba Živadinovića, predsjednika Saveza, u pojedinim opštinama stradalo je i do 90% pčelinjih društava. S obzirom na to da svako društvo broji između 20.000 i 50.000 pčela, gubici su zastrašujući. Primjera radi, jednom pčelaru od 365 košnica preživjelo je tek nekoliko, dok je u mjestima poput Apatina šteta nešto manja, ali i dalje ozbiljna — oko 15%.
Glavni uzrok pomora, prema analizi stručnjaka, jeste prošlogodišnja suša i katastrofalan nedostatak polena, ključne hrane za pčele tokom formiranja "zimskih" pčela. Bez dovoljne ishrane, pčele su izgubile imunitet i postale lak plijen virusima i parazitima poput zloglasne varoe. Živadinović ističe da je situacija dramatična i da nijedna mjera do sada nije uspjela da zaustavi gubitke.
Da bi slika bila još mračnija, slični trendovi zabilježeni su i u Mađarskoj, dok u SAD pčelari bilježe gubitak čak 62% pčelinjih društava. Tamo se ovaj problem vuče još od 2006. godine, a milioni dolara utrošeni na istraživanja do danas nisu dali konačan odgovor na pitanje: zašto pčele umiru?
Еkonomski gledano, posljedice za Srbiju biće višestruke. Pored direktnih gubitaka u pčelarstvu, očekuje se i ogroman udar na poljoprivredu, jer pčele oprašuju čak 70% kultura koje čine osnovu ishrane ljudi i stočne hrane. Nestanak oprašivača povući će za sobom pad prinosa voća, povrća, ali i uljarica poput suncokreta i soje, čime se lanac štete širi na cijelu ekonomiju.
Stručnjaci upozoravaju da, ako se trend nastavi, Srbija bi naredne godine mogla da ostane bez čak polovine ukupne proizvodnje meda, a time i značajnog dijela izvoza koji godišnje donosi milione evra.
„Da smo na vrijeme selili pčele u područja bogatija polenom ili ih dohranjivali zamjenama, možda bismo uspjeli da sačuvamo više društava“, zaključuje Živadinović u izjavi za agenciju Beta, ali dodaje da borba nije gotova — pčelari se još nadaju da će spasiti makar deo populacije i umanjiti kolaps koji prijeti da uzdrma ne samo pčelarstvo, već i ukupnu srpsku poljoprivredu.
(Telegraf)
.webp)
