Nepoznata osoba, sa maskom i kačketom, unosi kutiju sa nekim dokumentima u neku prostoriju. Djeluje kao zaplet krimi-trilera, ali u stvarnosti sve je mnogo ozbiljnije, jer je riječ o prostorijama Udruženja veterana takozvane Oslobodilačke vojske Kosova i o suđenju za najteže zločine pripadnika OVK, među kojima je i kosovski predsjednik Hašim Tači.

"Gotovo je nevjerovatno da ta cijela priča nije prerasla u pravi skandal", kaže urednik na Internet portalu RTS-a Radivoj Maroević. Nevjerovatno je, ocjenjuje, da neko ostavi paket pred kancelarijom, a da svi "peru ruke od toga" i da je trebalo vremena da se ustanovi ko je uopšte od međunarodnih zvaničnika došao da uzme kopije.

"Uz sve to, kako u jednu kutiju može da stane četiri hiljade dosijea i kako su kamere dobro usnimile maskiranog čovjeka", pita se dugogodišnji dopisnik iz Prištine Milivoje Mihajlović, koji smatra da je indikativno i to što se priča o tome u albanskim medijima pojavljuje samo kao vijest i što su je "na neki način gurnuli u stranu".

Još je zanimljivije što su medijima snimke dostavili sami veterani, koji se od osnivanja Suda 2015. godine protive njegovom radu.

Izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo u Prištini Bekim Bljakaj ovaj događaj zato vidi kao pokušaj veterana da spriječe rad Specijalnih veća u Hagu i kao njihov pokušaj da se svjedoci zastraše.

Podsjeća i da bi istražni organi morali da se pozabave ovim slučajem, jer je nezakonito na ovaj način koristiti dokumentaciju, pogotovo u fazi istrage.

Muk iz Haga

Dok veterani tvrde da očekuju još sedam hiljada stranica dosijea, Specijalno tužilaštvo u Hagu – ćuti. Upoznati su sa slučajem, kažu, ali ni četvrti dan otkako se sve dogodilo ne potvrđuju niti poriču mogućnost da su ovi dokumenti njihovi.

Ono što dodatno zabrinjava jeste da veterani nekadašnje terorističke organizacije navode da su u tim dokumentima činjenice o nedavnim ratnim zločinima na Kosovu, pa čak i imena zaštićenih svjedoka.

"A to znači – pobrinite se za svjedoke! Znamo kakva je praksa pod navodnicima na Kosovu i kakav je odnos prema svjedocima. U slučaju Haradinaj bilo je i ubijenih svjedoka, zastrašenih, nekih koji su povlačili svoje izjave", podsjeća Mihajlović.

Upadljivo je, premećuje, ćutanje Specijalnog suda koji bi trebalo da preduzme neku akciju.

"Zanimljivo je da Priština prebacuje loptu na Beograd tvrdeći da su dokumenti stigli iz Beograda, što je besmisleno", navodi Mihajlović.

"Od četiri hiljade dokumenata u prištinskim medijima objavljen je samo jedan, u kome se navodi svjedočenje jedne žene kojoj su pripadnici OVK u nekom trenutku odveli njenog supruga i svekrvu koji se nikad nisu pojavili, što navodi na zaključak da se radi o dokumentaciji koju je prikupilo Tužilaštvo u Beogradu i proslijedilo Hagu", primjećuje Maroević.

"Prilično je indikativno zašto se to desilo. Očigledno jedan od razloga je da se diskredituje sud ili bar da se predstavi pred kosovskom javnošću kao sud koji sudi bivšim pripadnicima OVK na osnovu srpskih dokaza, u šta, zaista, teško mogu da povjerujem", kaže Maroević.

Specijalni sud za zločine OVK osnovan je 2015. i tužioci od tada vode istrage. Glavni tužilac je početkom ove godine objavio da je spreman da podigne i prve optužnice. Kako postoji veliki pritisak na rad suda, ali i upozoravajuće iskustvo – kada su nestajali pa čak i ubijani svjedoci.

Sadržaj optužnica je poverljiv, a sud ne mora da objavljuje imena optuženih sve do momenta dok se ne pojave u sudnici. Upravo zato se vjeruje da je diskreditovanje suda i zastrašivanje svjedoka mogući razlog pojave ovih dokumenta, ali upućeni smatraju da postoje i drugi razlozi.

Uloga "kapitalaca"

"Drugo lice ove priče je da se radi o 'kapitalcima', ljudima koji vode politiku minule dvije decenije i ljudima koji se brinu i o podzemlju i koji kontrolišu ogromne tokove novca. Njih brane svjetski poznati advokati Džefri Najs – Tačija i Ljuštakua. Sjetimo se da je u procesu Ramušu Haradinaju jedan od glavnih advokata bila Čeri Bler, supruga Tonija Blera", ukazuje Mihajlović.

Dodaje da je njihov posao da eliminišu dokaze, zastraše svjedoke, iskompromituju sud, što rade i advokati. "Radi se o velikom biznisu, desetine miliona evra su u tim procesima i to je ono što karakteriše i ovaj slučaj", kaže Milivoje Mihajlović.

Kome onda može da odgovara da dokumenti procure u javnost? Da li je objavljivanje potreba veterana OVK da utvrde svoje pozicije? Prema nekim procenama, ima ih oko 65.000, imaju jak politički uticaj i mogu da utiču čak i na izbor vlasti.

"Većina onih koji su pozvani od Specijalog veća da daju svoje iskaze, a posebno oni koji su pozvani kao osumnjičeni, jesu veterani, bivši pripadnici OVK, tako da očito oni stoje iza toga", smatra Bekim Bljakaj.

Nervoza među veteranima OVK

Izvršni direktor prištinskog Fonda za humantirano pravo podsjeća i da, kada su veterani zakazali konferenciju za medije na kojoj su predstavili dokumentaciju koju posjeduju, "imali su otrovan jezik i pozvali su poslanike da ponište zakon o specijalnim većima".

Bljakaj je uvjeren da taj zakon neće biti poništen, ali smatra da sve ovo ukazuje na to da među veteranima vlada nervoza i da možda imaju neke informacije da će uskoro biti objavljene i potvrđene nove optužnice.

Prije dvije godine, bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte izjavila je da je prošlo previše godina i da ne očekuje da će Specijalni sud doći do istine i zadovoljiti pravdu, jer je, kako je navela, previše kasno da se utvrdi istina o zločinima počinjenima na Kosovu, a pogotovo o "Žutoj kući". Da li će ovaj specijalni sud potvrditi sumnje Del Ponteove ili će učiniti više nego što je ona u Haškom tribunalu?

"Niko nikad nije sakupio na jednom mjesto sve dokumente. Ima dokumenata Kfora, Unmika i drugih koji su se pojavljiali na Kosovu i koji su uključeni. Međunarodna zajednica i Evropska unija morale su da pokrenu istragu o svemu tome", smatra Maroević, naročito nakon što je Del Ponteova objavila podatke o slučaju "Žuta kuća".