U godini koja je obilježena dramatičnim događajima za Srbiju, diplomatski koridori su bili poprište pregovora i donošenja odluka koje su imale dubok uticaj na sudbinu zemlje.
Među ključnim akterima u krojenju političkih prilika 1999. godine našli su se diplomatski predstavnici Zapada, poput tadašnjeg premijera Velike Britanije Tonija Blera, generala Veslija Klarka, američke državne sekretarke Medlin Olbrajt, generalnog sekretara NATO Havijera Solane, američkog šefa države Bila Klintona.
Odluke ovih visoko rangiranih funkcionera u to vrijeme svjetska i domaća javnost pratila je iz minuta u minut.
Danas, mnogi od njih nastavili su svoje putanje, neki ostavši u politici, neki su se okrenuli novim izazovima, a pojedini su u međuvremenu preminuli.
Bil Klinton
U vrijeme NATO bombardovanja bio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
"Nema više čekanja. Prag je prekoračen. Ugroženi su američki nacionalni interesi", izjavio je Klinton poslije neuspješnih pregovora Jugoslavije i kosovskih Albanaca u Rambujeu, nakon čega je uslijedio monstruozni napad.
Nakon predsjedničke funkcije posvetio se humanitarnom radu, podržao je suprugu Hilari u predsjedničkoj kampanji 2016. godine. Godine 2020. izabran je za elektora države Njujork u okviru Еlektorskog koledža, a svoj glas na predsjedničkim izborima dao je Džozefu Bajdenu, odnosno Kamali Haris.
Toni Bler
Kao premijer Velike Britanije od 1997. do 2007. godine poveo je zemlju u četiri rata. Bio je jedan od najvećih zagovornika NATO bombardovanja 1999. godine.
Nakon što je podnio ostavku na mjesto premijera imenovan je za specijalnog izaslanika za mir Kvarteta za rješavanje bliskoistočne krize.
Nakon političke karijere postao je savjetnik je u poznatoj investicionoj banci.
Osnovao je Institut za globalne promjene kojim promoviše globalne poglede vlada i organizacija.
Havijer Solana
Madriđanin, u vrijeme bombardovanja 1999. godine bio je generalni sekretar NATO.
Služio je kao visoki predstavnik ЕU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku. Solana je postao počasni predsjednik Centra za humanitarni dijalog, a 2011. godine postao je član "Global Lideršip Fndacija", organizacije koja radi na promociji dobrog upravljanja širom svijeta. Iste godine je postao i član upravnog odbora "Hjuman Rajts Voča".
Vesli Klark
Amerikanac iz Čikaga, bio je komandant savezničkih snaga NATO u Еvropi od 1997. do 2000. godine.
Klark je komandovao NATO operacijom "Saveznička sila" 1999. godine. Interesantno je da je bio je kandidat za predsjedničku nominaciju ispred Demokratske stranke u SAD 2004. godine, ali se povukao iz predsjedničke trke.
Tada je predsjednički kandidat ispred demokrata bio Džon Keri, a ispred republikanaca Džordž Buš, koji je osvojio svoj drugi mandat.
Danas, Klark ima konsultantsku firmu i predsjednik je i izvršni direktor jedne investicione banke. Od jula 2012. do novembra 2015. bio je počasni specijalni savjetnik rumunskog premijera Viktora Ponte za ekonomska i bezbjednosna pitanja.
Džejmi Šej
Britanac iz Londona, bivši je portparol NATO. Bio je zamenik pomoćnika generalnog sekretara za nove bezbjednosne izazove u sjedištu NATO-a u Briselu sve do penzionisanja krajem septembra 2018.
Šej će ostati upamćen kao neko ko je iznjedrio termin "kolateralna šteta" i "kolateralna žrtva" za stradanja srpskih civila tokom bombardovanja.
Dvije decenije nakon agresije Šej je izjavio da žali zbog "kolateralne štete", ali da je bombardovanje Jugoslavije bilo opravdano.
Redovni je profesor strategije i bezbjednosti na Univerzitetu Еkseter, i gostujući na nekoliko evropskih univerziteta.
Džejms Rubin
Bio je pomoćnik američkog državnog sekretara za javne poslove u Klintonovoj administraciji od 1997. do 2000. Bio je i glavni portparol Stejt departmenta, i desna ruka sekretarke Medlin Olbrajt.
Poslije Klintonovog odlaska, radio je kao profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije. Po povratku u Njujork vratio se politici, bio je glavni spoljnopolitički portparol predsjedničke kampanje generala Veslija Klarka.
Bio je i član predizbornog tima Hilari Klinton 2008. godine. Novembra 2022. državni sekretar Еntoni Blinken imenovao ga je za specijalnog izaslanika i koordinatora Centra za pitanja od globalnog značaja.
Gerhard Šreder
Bio je njemački kancelar od 1998. do 2005. godine. Jedan je od glavnih zagovornika agresije na Jugoslaviju koju je pravdao "užasnim kršenjima ljudskih prava i humanitarnoj katastrofi na Kosovu".
Nekoliko godina kasnije kritikovao je brzu odluku nekih evropskih zemalja da priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. U martu 2014. Šreder je uporedio rusku intervenciju na Krimu sa NATO bombardovanjem Jugoslavije, navodeći oba slučaja kao kršenje međunarodnog prava i Povelje UN.
Nakon političke karijere postao je predsjednik odbora "Nord Strim AG i Rosnjefta", ali je 2022. dao ostavku i odlučio da se ne pridruži odboru ruske državne gasne kompanije Gasprom.
Bio je menadžer za investicionu banku "Rotšild" i predsjednik odbora fudbalskog kluba Hanover 96.
Medlin Olbrajt
Prva državna sekretarka u istoriji SAD. Na tu funkciju je došla 1997. godine dok je predsjednik bio Bil Klinton. Bila je važna učesnica mirovne konferencije u Rambujeu 1999. godine.
"Kad me ljudi pitaju na šta sam najponosnija od onoga što sam uradila, to je Kosovo", izjavila je jednom prilikom za "BBC" Olbrajtova. Glasno je zagovarala bombardovanje Jugoslavije.
Olbrajt je posljednjih godina bila predsjedavajuća u Nacionalnom demokratskom institutu za međunarodne poslove i predsjednica Trumanove fondacije za stipendiranje.
Krajem 2021. godine postavljena je za predsjednicu američkog Odbora za odbrambenu politiku. Umrla je 23. marta 2022. godine u 84. godini od raka.
Robin Kuk
Bio je ministar spoljnih poslova Velike Britanije. Njegov mandat ministra spoljnih poslova obilježile su britanske intervencije na Kosovu.
Imao je istaknutu ulogu 1999. godine u kampanji NATO snaga da srpska vojska napusti Kosovo, a kasnije je označio "odbranu Kosova" kao jedno od najznačajnijih dostignuća.
Preminuo je 2005. godine dok je bio na odmoru u Škotskoj.
Iznenada je doživio srčani udar, kolabirao je, izgubio svijest i pao niz greben. Nakon toga prevezen je u bolnicu, ali je nekoliko minuta po dolasku proglašen mrtvim.
Marti Ahtisari
Za specijalnog savjetnika generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju imenovan je 1993. godine. Naredne godine izabran je za predsjednika Finske i na toj funkciji je ostao do 2000. godine. Godine 2007. imenovan je za specijalnog izaslanika za pregovore o budućem statusu Kosova.
Srbiji će ostati u sjećanju po Sveobuhvatnom prijedlogu za rješenje statusa Kosova, poznatijem kao Ahtisarijev plan, iznijetom 2007. godine. Njime je, između ostalog, predviđena široka autonomija za srpske opštine, i takozvana nadzirana nezavisnost za Kosovo.
Ahtisarijev plan se pominje i u Deklaraciji o nezavisnosti koju je Skupština tzv. Kosova usvojila februara 2008. godine, čime je Priština jednostrano proglasila odvajanje od Srbije.
Srbija nikada nije prihvatila Ahtisarijev plan. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir. Nakon što mu je dijagnostifikovana Alchajmerova bolest povukao se iz javnosti 2021. godine. Preminuo je u 87. godini života u oktobru prošle godine.
Džozef Bajden
Još jedan od najvećih zagovornika bombardovanja Jugoslavije je i čovjek koji je sada na čelu jedne od najmoćnijih država svijeta - Džozef Bajden.
Bajden je žestoko pozivao na bombardovanje Jugoslavije još 1998. godine kada je vršio funkciju senatora.
"Ja sam predložio bombardovanje Beograda. Ja sam predložio da američki piloti odu tamo i da unište sve mostove na Drini”, govorio je tadašnji senator Bajden.
Trenutno je predsjednik SAD, a poznat je po brojnim gafovima među kojima su se najviše istakli njegovi padovi na stepenicama aviona i "rukovanje" s nevidljivim čovjekom.
I danas, kao i tada, on je zagovornik upotrebe sile, što se najbolje odražava na primjeru Ukrajine gdje je slao ogromne količine naoružanja i ne pokušavajući da sukobljene strane dovede za pregovarački sto.
Uprkos zahtjevima za ubijanje Srba pojedini srpski političari, kao na primjer Igor Crnadak, ga porede sa jednim drugim američkim predsjednikom - Vudroom Vilsonom - koji je ostao upamćen kao veliki prijatelj Srba i za čijeg se mandata srpska zastava zavijorila na Bijeloj kući.
Crnadak je, inače, prije nekoliko dana podsjetio na događaj nakon Prvog svjetskog rata kada se na Bijeloj kući zavijorila srpska zastava u čast svih žrtava srpskog naroda. On je tada poručio da "ne treba praviti babaroge od administracije koja to nije".
"Nema potrebe da pravimo babaroge od administracija koje to nisu. To je pogrešno", rekao je Crnadak, zaboravljajući da je sada na čelu te američke administracije Džozef Bajden - čovjek koji je pozivao na bombardovanje Beograda, rušenje mostova na Drini, a samim tim i ubijanje Srba.
