Istraživanja srpskih naučnika na ovom institutu razlikuju se u odnosu na svjetska, jer, kaže ona, nisu primijećeni padovi koncentracije antitijela nakon tri-četiri mjeseca.

"Primenom seroloških testova moguće je utvrditi ko su asimptomatski slučajevi koji potencijalno mogu i da prenesu zarazu. Oni su praktično za širenje zaraze i najopasniji zato što ne možete da ih izolujete iz kolektiva jer se simptomi na njima ne vide", rekla je ona za "Sputnjik".

Na pitanje da li oni infekciju šire više nego oboljeli koji imaju simptome, Gnjatovićeva kaže da to nije slučaj i da oni infekciju šire na isti način samo su opasniji, jer su neprepoznatljivi.

Ona navodi da je potrebno pratiti dvije klase antitijela, odnosno ona koja se javljaju kad infekcija dospije u organizam /IGM/, te ona koja nastaju od sedam do 10 dana i koja su trajna ili zaštitna antitijela /IGG/.

"Kod nekoga se pojavi koncentracija IGM antitela čak i nekoliko dana pre simptoma do nekoliko dana nakon pojave prvih simptoma. Tada treba raditi serološke testove jer se onda dobija potpuno pouzdan rezultat", kaže Gnjatovićeva.

Ta IGM antitijela, dodaje ona, rastu onda još nekoliko nedjelja, a zatim njihova koncentracija opada.

S druge strane, IGG /zaštitna, trajna antitijela/ javljaju se od sedam do 10 dana i opstaju, kako istraživanja pokazuju, četiri mjeseca bez pada.

"Da li u ta četiri meseca osoba može ponovo da se zarazi, niko ne može da tvrdi. Imali smo slučajeva da kod nekih pacijenata dolazi do ponovnog povećanja IGM antitela, kao da je osoba ponovo bila izložena, ali bez simptoma. Pretpostavljamo da je rast tih antitela bio posledica ponovnog izlaganja", rekla je Gnjatovićeva.

Gnjatovićeva je dodala da, zahvaljujući ovim testovima na antitijela, sasvim se pouzdano vidi da je u pitanju Sars-KoV-2, a ne neka druga virusna infekcija.