Zbog tropskog talasa u Srbiji ljekari apeluju i na hronične bolesnike, ali i na zdrave ljude da izbjegavaju izlaganja direktnom suncu od 10 do 17 časova.
Ovih dana ljekari imaju više posla. Ko je najugroženiji, za Dnevnik RTS-a je govorio prof. dr Nemanja Đenića sa Vojnomedicinske akademije.
"Broj pregleda, ali i hospitalizovanih pacijenata je posljednjih dana za nekih 20 odsto veći nego prije mjesec dana", navodi prof. dr Nemanja Đenić.
Kapaciteti na VMA su sto odsto popunjeni, čak je bilo potrebno unijeti dodatne krevete kako bi svi pacijenti bili zbrinuti. Najveći broj intervencija čine pacijenti sa akutnim infarktom miokarda.
"Infarkta je bilo mnogo i moram da kažem da je bilo i mladih ljudi u sali za kateterizaciju srca. Više puta sam rekao, pacijenti u četrdesetim godinama postaju dosta česti u salama za kateterizaciju. Imam utisak da je način života, faktori rizika i sve ostalo što prati to daje danak u svemu tome. Naravno, imate i genetiku, ti ljudi koji imaju genetiku ili ljudi koji imaju neke druge pridružene faktore rizika, kao dijabetes, su u posebnoj opasnosti i apelujemo da oni budu oprezni i da češće posjećuju svoje ljekare", naglašava prof. Đenić.
Još jedan od problema zbog koga se pacijenti javljaju je srčana slabost, posebno kod starijih i hroničnih pacijenata. Dolazi do povećanog priliva krvi u srce zbog širenja krvnih sudova tokom toplog vremena, tako da kod onih čije je srce već imalo naznake srčane slabosti, sada se to i klinički ispoljava, objašnjava Đenić.
"Tako da su pacijenti sa gušenjem najčešći, ali i takođe i druge indikacije koje, pogotovo kod mlađih ljudi, recimo, ubrzan rad srca, vrtoglavice i nesvjestice, su nekako dominantni simptomi koji se javljaju", dodaje profesor.
Takođe, kolaps i vrtoglavice su vrlo česti tokom ovih vrelih dana. Oscilacije pritiska su veliki problem i one su najčešće razlog za ovakva stanja. Zato se ljudi često pitaju da li treba uzimati redovnu terapiju ili smanjiti dozu.
"Ja tu nemam problem da kažem, okej, smanjite, kao što ste radili ranije, vaš lek na pola, pa ćemo zimi da povećamo opet terapiju i tako dalje. A oni koji nisu do sada imali to iskustvo trebalo bi da se posavetuju sa ljekarom ili ako imaju mogućnost telefonskog kontakta, dosta toga ipak može da se riješi i na taj način", savetuje gost Dnevnika.
Doktor Đenić dodaje i da ukoliko je sistolni, gornji, pritisak ispod 110 milimetara živinog stuba, slobodno se može prepoloviti uobičajena doza propisane terapije.
"Za početak, najvažnije je da se dobro hidriramo i da zaista gledamo da u najtoplijem dijelu dana nikako ne budemo napolju. Vjerujte, iz iskustva, iz prakse, iz hitne pomoći koju slušamo svako jutro, svjedočimo koliko to problema donosi i ljekarima, a pre svega tim pacijentima koji su to uradili. Takođe važno, ukoliko simptomi traju ili ne prestaju u narednih 15-20 minuta, apsolutno je potrebno pozvati stručnu medicinsku pomoć", ističe na kraju gostovanja u "Dnevniku" prof. dr Nemanja Đenić.
