U dijelu izvještaja o Kosovu navodi se da je proces povratka raseljenih Srba otežan zbog bezbjednosnih incidenata i nespremnosti lokalnih zajednica da prihvate povratnike. 

Stejt dipartment ističe da su problemi napadi na etničke manjine, uključujući i one od snaga bezbjednosti, zatim endemska korupcija u redovima prištinskih vlasti, te prijetnje i napadi na novinare, prenijeli su beogradski mediji. 

U tekstu se podsjeća da su nepoznati napadači 16. januara prošle godine ubili istaknutog političara Olivera Ivanovića, kao i da kosovska policija do sada nije identifikovala nijednog osumnjičenog za taj zločin. 

"Uprkos zvaničnim pozivima na povratak raseljenih lica, kosovska vlada nije preduzela korake da eliminiše prepreke njihovom povratku, kao što je, između ostalog, vraćanje imovine", piše u izvještaju. 

U izvještaju se ukazuje da su među najvećim problemima u Srbiji korupcija i nasilje nad novinarima i pripadnicima LGBT zajednice. 

Navodi se da korupcija u nekim slučajevima uključuje visoke zvaničnike, te dodaje da je Vlada Srbije preduzela korake da krivično goni funkcionere u redovima policije i na drugim nivoima vlasti koji su prekršili ljudska prava, kao i da ih kazni u slučaju donošenja presuda. 

U izvještaju se dodaje da, iako postoji pravni okvir za borbu protiv korupcije, službama nadležnim za to pitanje nedostaje adekvatno osoblje i one nisu integrisane sa ostalim pravosudnim organima, što onemogućava razmjenu informacija i dokaza sa tužilaštvima. 

Izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu radi se svake godine od 1977. i obuhvata oko 200 država i teritorija.