Dodaje da je smanjenje broja zaraženih logičan slijed događaja pošto je, kaže, primjetno da se građani sada više pridržavaju propisanih mjera.

Kisić Tepavčevićeva je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekla da više od 150 različitih kompanija pokušava da napravi vakcinu, koja je, kaže, nešto što je najtraženije na čitavom svjetskom tržištu.

- To će biti velika korist za onu naciju i narod koji prvi proizvede, i zdravstveno i ekonomski. Kad se napravi tako da bude efikasna i bezbjedna, biće velika potražnja za njom - napominje zamjenica direktora "Batuta".

Srbija se, napominje, od samog početka uključila u proces i vodi intenzivne komunikacije sa najeminentnijim proizvođačima.

- I Srbija je uložila dva miliona evra u istraživanja, intenzivni pregovori se vode sa određenim firmama. To nas svrstava u red zemalja koje će među prvima imati vakcinu kad bude na tržištu. Postoje određene vakcine koje su u trećoj fazi kliničkog ispitivanja, ako bude prije svega bezbjedna i efektivna, onda ćemo biti jedna od zemalja koje su prve u redu za vakcinu jer od početka aktivno učestvujemo u svemu tome - naglašava ona.

Prema njenim riječima, proizvodnja vakcina nije jednostavna i prolazi niz postupaka koje imaju određene faze.

- Sigurno je da je bezbjednost vakcine na prvom mjestu, mora da prođe kroz sve odgovarajuće procedure i određene faze bez obzira na potražnju i što je cijeli svijet čeka - napominje Kisić Tepavčevićeva.

"Smanjenje broja zaraženih je logičan slijed događaja" 

Članica Kriznog štaba navodi da je smanjenje broja zaraženih logičan slijed događaja pošto je primjetno da se građani sada više pridržavaju propisanih mjera.

- Sigurno je da sada i kad izađemo na ulicu i uđemo u zatvoreni prostor, vidimo da se većina nas ponaša kako treba sa aspekta prevencije. Da li je trebalo da prođe ovaj period i da shvatimo da treba da se ponašamo savjesno, vjerovatno jeste. Da smo to koristili savjesnije i odgovornije, mogli smo da spriječimo određene infekcije. Mnogi su na opšte preventivne mjere gledali kao da radimo bilo šta dok ne bude vakcine ili da će virus sam od sebe nestati - ukazuje ona.

Očigledno je, navodi, da se virus dobro adaptirao na humanu populaciju.

- Dok čekamo vakcinu, nošenje maski i te kako ima smisla. Čak i kad se pronađe vakcina, one su od izuzetnog značaja, ne samo od virusa korona, već i kad dođe sezona gripa i ostalih respiratnornih infekcija koje se prenose kapljičnim putem - napominje Kisić Tepavčevićeva.

Komentarišući izjavu predsjednika italijanske regije Veneto da je virus u Srbiji jači nego u Italiji, Kisić Tepavčevićva kaže da takva vrsta izjava nije zasnovana ni na kakvim naučnim dokazima.

- Nije nepoznanica da se virus u izvjesnoj mjeri mijenja svaki put kad se replicira, ali većina tih mutacija nema nikakvog značaja. Donošenje zaključaka na osnovu serije slučaja nije prihvatljivo u medicini i mora da se radi opsežnije istraživanje - navodi Kisić Tepavčevićeva.

Ukazuje da nije riječ o zvaničnim istraživanjima sa naučnom metodologijom.

SARS-KoV-2, prema njenim riječima, za sada ne pokazuje veliku sposobnost mutacije.

- Ali ne bi bilo prvi put da nas iznenadi - kaže Kisić Tepavčevićeva.

Nema vremena za strah 

Odgovarajući na pitanje kada se najviše uplašila tokom epidemije, kaže da nema vremena za strah i razmišljanje o tome.

- Svaki dan donosi nove izazove i gledamo kako iz toga da se izvučemo i koje su najbolje mjere koje možemo da sprovedemo. Nema razloga za strah zato što je poznato kako ova infekcija može da se prevenira - kaže zamjenica direktora "Batuta".

Potrebno je, kaže, biti svjestan da je virus tu, da se prenosi lakše nego ikada prije.

- Treba da zaboravimo da je ljeto i da učinimo sve i smanjimo rizik od infekcije - ističe članica Kriznog štaba.

O virusu Zapadnog Nila

Kada je riječ o virusu Zapadnog Nila, koji je pronađen kod nekih komaraca u Srbiji, Kisić Tepavčevićeva navodi da virus još nije pronađen kod ljudi.

- Ali u prethodnim godinama imali smo slučajeve zaraze i smrtne ishode. Ne zaboravimo da postoje i druge infekcije sada - kaže Kisić Tepavčevićeva.