U manastiru Krušedol na Fruškoj Gori danas je održana manifestacija 17. Krajiški crkveno-narodni svesrpski sabor "Krušedolska zvona 2023", koji je finansijski, tehnički i organizaciono podržalo Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji.
Sabor je počeo liturgijom i parastosom za sve stradale Srbe u 20. vijeku, koje je u crkvi Blagoveštenja Presvete Bogorodice služio Njegovo preosveštenstvo episkop sremski Vasilije, a zatim je organizovan kulturno-umjetnički program.
Tradicionalnu Krušedolsku besjedu održao je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Miloš Ković, koji je, između ostalog, istakao da je Krajina paradigma, simbol i suština istorijske sudbine cijelog srpskog naroda.
Ković je ukazao da su Krajišnici, pravoslavni Srbi, bili narod drugog reda, koji su u feudalnoj Evropi svoju slobodu doslovno plaćali sopstvenom krvlju.
"Takva je sudbina Srba do današnjeg dana. I sada, kada imamo svoje države, ostajemo najzapadniji pravoslavni narod. Zato je prva na udaru bila Republika Srpska Krajina. Sledeća je Republika Srpska. Drugim pravcem, sa Jadrana, neprijatelj je ušao u Crnu Goru, preko Albanije stigao je u Metohiju, na Kosovo i u Makedoniju. Iza nas su, međutim, ogromna evroazijska prostranstva. Mi smo `Krajina Evroazije`", rekao je Ković.
On je istakao da Srbi i danas žive u "krvavoj krajini", na granici evroazijskog i evroatlantskog svijeta.
Navodeći da braća iz Crne Gore čuvaju "evroatlantsku Krajinu", Ković je ukazao da oni sada, po Kosovu i Metohiji, zajedno sa Hrvatima i Amerikancima, marširaju pod NATO zastavama.
Sekretar Udruženja Srba izbeglih iz Hrvatske Milojko Budimir rekao je Srni da je značaj "Krušedolskih zvona" veliki, jer se na ovoj manifestaciji ljudi koji izbjegli iz svog zavičaja bar jednom godišnje nađu zajedno na jednom mjestu i podsjete se svoga zavičaja, kako ga ne bi zaboravili, a posebno da sačuvaju svoje običaje, kulturu i tradiciju.
Manifestacija je počela da se organizuje 2000. godine u mjestu Čortanovci kod Inđije, koje je bilo pobratim sa mjestom Ćeralije u Zapadnoj Slavoniji.
"Kada se desio progon Srba iz Zapadne Slavonije 1. maja 1995. godine, u Čortanovcima su željeli da na neki način dočekaju svoje prijatelje. Tada je počelo to druženje i trajalo u Čortanovcima do 2007. godine. Budući da je dolazilo sve više naroda, vladika sremski Vasilije je predložio da se to saborovanje prenese kod manastira Krušedol", rekao je Budimir.
Na pozornici ispred manastira nastupile su izvorne ženske i muške pjevačke grupe i kulturno-umjetnička društva izbjeglih i prognanih Srba koji žive u Srbiji, iz Republike Srpske i iz Zvečana na Kosovu i Metohiji.
Svesrpski sabor organizuje Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, zajedno sa Zavičajnim klubom "Slavonija" iz Inđije i Eparhijom sremskom.
