Ona je na sjednici, povodom šestomjesečnog izvještaja o radu Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Hagu, navela da je Haški tribunal od osnivanja imao selektivan pristup kada je riječ o broju optužnica u odnosu na nacionalnu pripadnost, ali i kada je riječ o prosljeđivanju predmeta pravosudnim organima zemalja bivše SFRJ. 

"U prošlosti se pokazalo da je najviše `poverenja` Tribunal imao u pravosudne institucije BiH, čije pravosuđe deluje kao prilični `favorit`. Najviše slučajeva prosleđivanja predmeta bilo je radi procesuiranja pred Sudom BiH", navela je Kuburovićeva. 

Ona je precizirala da je Sudu BiH proslijeđeno šest slučajeva koji se odnose na 10 optuženih, uglavnom srpske nacionalnosti, dok je Srbiji i Hrvatskoj proslijeđen po jedan predmet. 

Ukazujući da među predmetima koje je Tribunal ustupio nema optuženih za zločine nad Srbima, Kuburovićeva je upitala da li to znači da nije bilo zločina nad srpskim stanovništvom i da nema odgovornih za ubistva, mučenja i progon Srba. 

Ona je navela da Srbija ima uspješnu saradnju sa Mehanizmom i ispunjava sve preuzete obaveze, da se u Odjeljenju za ratne zločine u Višem sudu u Beogradu vode 23 postupka protiv 103 lica, uglavnom pripadnika srpske nacionalnosti, te da je Srbija, za razliku od zemalja regiona, spremna da procesuira ratne zločince bez obzira na nacionalnu pripadnost. 

Kuburovićeva je rekla da se saradnja sa institucijama samoproglašenog Kosova obavlja preko civilne administracije UN na Kosovu - Unmika. 

"Pored toga što Priština ne odgovara na zahteve za saradnju srpskog Tužilaštva za ratne zločine, sad i Unmik, bez vidljivih razloga, poternice drugih zemalja protiv albanskih terorista sa Kosmeta čini nevidljivim u sistemu Interpola. Taj mandat Unmik od Saveta bezbednosti nije dobio", rekla je Kuburovićeva. 

Ona je ocijenila da stav Mehanizma u Hagu da je ključno sredstvo za obezbjeđivanje kontinuirane saradnje zemalja sa Mehanizmom politika uslovljavanja napretka u procesu evrointegracija, potvrđuje politički, a ne pravni karakter ove institucije. 

Kuburovićeva je navela da je još u toku odlučivanje po žalbi "prijatelja suda" povodom odluke da se predmet Jojić-Radeta ustupi Srbiji i ocijenila da će, ako taj slučaj bude ustupljen srpskom pravosuđu, to predstavljati novi korak naprijed u odnosima sa Mehanizmom. 

Ona je podsjetila da je Srbija prije 10 godina pokrenula inicijativu da njeni državljani osuđeni pred Tribunalom izdržavaju kazne u Srbiji, ističući da je Beograd spreman da prihvati međunarodni nadzor u vezi sa izdržavanjem kazni. 

Navodeći da je svrha kažnjavanja, između ostalog, i resocijalizacija osuđenih lica, Kuburovićeva kaže da je u ovim slučajevima to teško ostvarivo, jer kazne izdržavaju u udaljenim zemljama čiji jezik ne razumiju, nemaju mogućnost angažovanja prevodilaca, mogućnost kontakta sa porodicom svedena je na minimum i nemaju adekvatan medicinski tretman. 

Kuburovićeva je podsjetila da je devetoro Srba umrlo tokom suđenja ili tokom izdržavanja kazne, te ukazala na težak položaj osuđenih Milana Martića i Dragomira Miloševića.