Istoričar Predrag Marković ocjenjuje da je proklamovana ideologija socijalističke Jugoslavije, koja je sakrivala bratoubilački rat između jugoslovenskih naroda, jedan do razloga zbog kojih je decenijama kasnio film o ustaškim zločinima kakav je "Dara iz Jasenovca".
"Treba imati u vidu da su filmovi o Holokaustu novijeg datuma. Do osamdesetih godina prošlog vijeka nije postojao Memorijalni centar posvećen Holokaustu u Vašingtonu. Jevrejima je trebalo nekoliko decenija da se suoče sa traumom Holokausta. Riječ je o mnogo širem fenomenu, nego što mi mislimo", kaže Marković za beogradske medije.
On ističe da su poslije Drugog svjetskog rata čak i kod Jevreja spomenici bili borački, a civilne žrtve su otkrivene relativno kasno - šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka.
"Televizijska serija "Holokaust" iz sedamdesetih godina pomogla je da ljudi širom svijeta, naročito na Zapadu, imaju u svijest o Holokaustu", kaže Marković i dodaje da su spomenici u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata, takođe, bili borački.
On kaže da je i u knjizi Jelene Subotić "Spomenici u istočnoj Evropi" objašnjeno da je na spomenicima u Jugoslaviji najčešće pisalo "Ovdje je okupator ubio antifašiste".
Marković u proklamovanoj ideologiji socijalističke Jugoslavije vidi razlog što se 75 godina čekalo na film o stradanju nedužnih ljudi u Jasenovcu, te dodaje da ni na spomenicima niklim poslije Drugog svjetskog rata nije pisalo da su to počinile ustaše.
"Za ideologiju tog vremena je bilo veoma bolno podsjećanje na bratoubilački rat. Tadašnje vlasti su govorile o okupatorima i nekolicini domaćih izdajnika. Bilo je teško prihvatiti da su suprostavljeni narodi vodili bratoubilački rat između sebe, ali i između samih sebe. Baš zato film o Jasenovcu nije snimljen ranije", kaže Marković.
Prema njegovim riječima, Hrvati su veoma specifičan narod jer su dali ogroman doprinos fašizmu, ali i antifašizmu, odnosno u vrijeme Drugog svjetskog rata ovaj narod se "raspolovio".
"Ignorisanje zlodjela u Jasenovcu najviše šteti Hrvatima jer su na taj način odbacili svoje istinske heroje. Ti heroji nisu učestvovali u Domovinskom ratu devedesetih godina prošlog vijeka, već su izginuli na Sutjesci 1943. godine, boreći se u jedinicama Narodnooslobodilačke vojske. Da nije koketiranja sa ustaštvom, najveći praznik borbe u Hrvatskoj bila bi Bitka na Sutjesci", rekao je Marković.
On smatra da Srbija mora agilnije da radi na osvjetljavanju prošlosti srpskog naroda, pa i zločina koje je preživio u burnoj istoriji.
"Neki put to ispadne katastrofalno, kao televizijska serija "Nemanjići", a nekada je odlično, kao što je slučaj sa filmom "Dara iz Jasenovca". Istorijska vjerodostojnost filma je bez greške jer je savjetnik na izradi scenarija bio Majkl Berenbaum, svjetski poznat i cijenjen proučavalac Holokausta", kaže Marković.
