U Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda nema nikakvog poziva na mržnju, na stvaranje "velike Srbije", ni na etničko čišćenje, ničega što bi predstavljalo prijetnju drugim narodima i državama, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Aleksandar Martinović.
Na sjednici Skupštine Srbije tokom objedinjene rasprave o Deklaraciji sa Svesrpskog sabora i još 59 drugih tačaka dnevnog reda, Martinović je istakao da Deklaracija poziva na mir, stabilnost, predstavlja ispruženu ruku Srbije i srpskog naroda državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije.
Martinović je ukazao na nastojanja da se Deklaracija predstavi kao stvaranje "velike Srbije" koja, kako je rekao, nikada nije postojala, ali time plaše narode na Balkanu.
S druge strane je, kaže, i te kako postojala velika Hrvatska, velika Albanija, velika Bugarska, u kojima su Srbi masovno stradali.
On je istakao da u Deklaraciji ne treba tražiti bilo šta negativno, podsjetivši da je taj dokument podržao i Njegova svetost patrijarh Porfirije, a da će za nju glasati i drugi narodi i nacionalne manjine u parlamentu Srbije.
Martinović je ukazao da je na djelu hajka protiv Deklaracije, koja je slična hajci koja je vođena i koja se još vodi protiv "Memoranduma SANU" objavljenog 1986. godine, koji je bio samo nacrt ili radni tekst, koji nikada nije usvojen.
Stefan Krkobabić iz PUPS-a je rekao da deklaracija ne smije da bude poziv na populizam, nego da se zaštite prava srpskog naroda gdje god živi, te da ima za cilj da Srbi prestanu sa svim podjelama, pa i na podjele oko litijuma.
"Jedinstvo srpskog naroda treba da bude naša vodilja u budućnosti. Ne smijemo da dozvolimo da nas izvana ili iznutra zavade po svako drugom pitanju", rekao je Krkobabić.
Poslanik Mitar Kovač iz "Mi glas iz naroda" je istakao da kolektivni Zapad oličen u ЕU ne vidi ovu deklaraciju kao nešto što nije u skladu sa njihovim ciljevima, dok neki u regionu u njoj vide takozvanu "velikosrpsku ideju".
Srđan Milivojević iz opozicione Demokratske stranke je rekao da je Deklaracija "besmisleni pamflet koji predložila `Rio tinto koalicija`, zloupotrebljavajući naziv `svesrpski`", te da su iz toga isključeni Srbi iz Hrvatske.
Poslanik Đorđe Pavićević iz opozicione poslaničke grupe "Zeleno-levi front" je rekao da ova grupa neće glasati za Deklaraciju, jer je tekst loš za Srbiju, a iznio je kritike što opozicija nije pozvana na zajedničku sjednicu vlada Srbije i Republike Srpske na kojoj je usvojen ovaj dokument.
Marjan Rističević iz poslaničke grupe (PS-NSS-USS-RS) je rekao da je šteta što ovakva deklaracija nije usvojena poslije Drugog svjetskog rata i milion srpskih žrtava, te istakao da je strah od "velike Srbije" izmišljen da se Srbi iz novostvorenih izmišljenih državica protjeraju i pobiju.
Skupština je nastavila raspravu o tačkama dnevnog reda u pojedinostima, odnosno o amandmanima.
Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je na početku sjednice, u utorak, 23. jula, da je Deklaracija temelj nacionalne politike, dodajući da su u njenu izradu bili uključeni svi ključni činioci.
Poslanici raspravljaju i o izboru guvernera Narodne banke Srbije za kojeg je predložena dosadašnji guverner Jorgovanka Tabaković, o izboru predsjednika Fiskalnog saveta Srbije, kao i o nekoliko sporazuma o zaduživanju.
Ostalih 59 tačaka su se odnosile na saobraćajnice, zatim na saradnju sa zemljama koje su stale uz Srbiju kada je bilo najpotrebnije, zatim napredovanje Srbije u evrointegracijama, ali i na zaštitu životne sredine, te jačanje institucija.
Tokom objedinjene rasprave opozicija se uglavnom bavila pitanjima i primjedbama vezanim za životnu sredinu, eksploataciju litijuma, optužujući vlast da želi da zagadi životnu sredinu i da se podredi zapadnim državama.
