Kako piše "Albanian post", Priština može da izabere da ne formira Zajednicu srpskih opština i u potpunosti da se povuče iz sporazuma iz 2013. godine, ali tada mora da snosi posljedice poništavanja svih dosadašnjih dostignuća, slobodno kretanje, pozivni broj +383, integraciju sjevernog dijela i kontrolu dva adminsitrativna prelaza sa Srbijom.

Autor ovog dokumenta, prema tvrdnjama ovog portala, je zapadni diplomata koji je duboko uključen u proces normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, i u njemu je, kako se navodi, "oštrim i nimalo diplomatskim jezikom" stavljeno do znanja šta će jedna i druga strana izgubiti ako napore Zapada budu opstruisali i namjerno odlagali.

Prema ovom dokumentu, samoproglašeno "Kosovo ne može da teži da nastavi da uživa apsolutnu zaštitu od zapadnog svijeta, koji je od vitalnog značaja za njegovo postojanje, i da istovremeno oklijeva da prihvati zapadne napore za trajni mir.

Na drugoj strani, prema pisanju albanskog portala, "Srbija ne može istovremeno da teži da nastavi da uživa u finansijskim, ekonomskim i političkim prednostima postojecih sporazuma i podriva napore Zapada za trajni mir".

Prema pisanju "Albanian posta", dokument "jasno stavlja do znanja Srbiji", da je "recept za katastrofu kockanje lažnim nadama da će se jednog dana, u budućnosti, NATO i EU urušiti", čime bi se, kako je navedeno "omogućila ponovna okupacija Kosova".

Dokument je na šest stranica, podijeljen na 11 zasebnih dijelova i ima više od 20 podtačaka, navodi portal, prenosi "B92".

Prema izvorima "Albanian posta", on je više fokusiran na razjašnjavanje posljedica nepotpisivanja osnovnog sporazuma podržanog evropskim prijedlogom, nego što objašnjava eventualne koristi.

Jedan od najvažnijih dijelova dokumenta naslovljen je "Dinamika napred neuspjeh nije opcija i u njemu se navodi da Evropska unija i Zapad više nemaju namjeru da budu posmatrači u "taktici odlaganja".

U dokumentu piše da ako Priština, ili Beograd, ne budu konstruktivni partneri i ne potpišu sporazum, onda to znači zaustavljanje procesa integracija i potencijalni preokret odnosa sa EU i koristi koje to sa sobom nosi.

Zbog toga će, navodi se, na sljedećem sastanku strane "biti obaviještene o ozbiljnim posljedicama ukoliko prijedlog bude odbačen, a zapadne zemlje će bez oklijevanja početi da koriste "štapove", jer, kako se navodi, ukoliko se ikakvo oklijevanje pokaže to bi moglo da se protumači kao nedostatak posvećenosti.

Još jedan hitan potez biće određivanje jasnog datuma za potpisivanje, piše "Albanian post".

"Bez određenog datuma, trajno odugovlačenje, kašnjenja i blokade će ponovo upravljati/dominirati procesom, ismijavajući nemoć Evrope i zapadnog svijeta, navodi se u dokumentu, uz objašnjenje da je to razlog zašto se Zapad tako snažno angažovao, jer je alternativa gore rečenom prihvatanje da zapadni svijet nema uticaja. Dokument takođe predviđa da ukoliko šatl diplomatija ne bude imala željeni efekat, onda se evropska konferencija čuva kao poslednji napor", piše portal.

"Ako strane budu oklijevale, organizovaće se evropska konferencija (po uzoru na prošla iskustva) kao posljednji pokušaj da se strane ubijede", navodi se u dokumentu, prema saznanjima Albenijan posta.

U dokumentu se pominje i Zajednica opština sa srpskom većinom i ponavlja se da ona predstavlja neotuđivu obavezu Prištine i navodi da "politički predstavnici Kosova, civilno društvo i istaknuti pojedinci i organizacije moraju da budu dio budućih suštinskih sveobuhvatnih diskusija usmjerenih na pronalaženje konsenzusa o prihvatljivom modelu za ZSO koja je predviđena Sporazumom iz 2013. godine".

Osnivanje ZSO i osnovni sporazum, prema ovom dokumentu su dva odvojena i paralelna procesa koja se ne spajaju.

U tački "Dinamika napred pristup na više kolosijeka navodi se da sprovođenje svih prethodno postignutih sporazuma (uključujući i ZSO) i aktuelni evropski prijedlog jesu i treba da se tretiraju kao dva odvojena procesa, olakšana na dva paralelna puta" .

"Prvi put", pojašnjava dokument, je "sprovođenje svih prethodnih sporazuma", dok je paralelni "drugi put - Evropski prijedlog".

Povodom zahtjeva Prištine za garanciju priznanja od pet zemalja EU koje ne priznaju samoproglašeno Kosovo, u dokumentu je utvrđeno da je nemoguće dati takvu pismenu garanciju, pošto je svaka od država suverena u svojim odlukama, ali se navodi i da je poznato da su svih 27 zemalja članica EU za evropski prijedlog.

Dokument ipak nudi pozitivan scenario u ovom pravcu, navodi "Albanian post".

Za neke od ovih država saglasnost Srbije na evropski prijedlog dovoljan je osnov da se odnosi sa Kosovom odmah podignu na pune diplomatske sporazume, navodi se u dokumentu u dijelu u kojem se pojašnjava stav petorke koja ne priznaje samoproglašeno Kosovo.

Dio ovog non-pejpera je pominjanje primjera Francuske i Njemačke i kako su ove dvije nekada neprijateljske države pronašle "trajni mir".

Kako se razumije iz dokumenta, navodi "Albanian post", prije 2030. godine nema govora o sporazumu koji ima priznanje u centru, kako pretpostavlja premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti.

Na jednoj od stranica dokumenta pojašnjene su i prednosti za Prištinu i Beograd ako budu konstruktivni i pristanu na potpisivanje sporazuma, koji ima za cilj treći sporazum koji znači "međusobno priznanje".

Za Prištinu se kaže da ako potpiše i uspostavi ZSO u dva odvojena procesa, onda "otključava proces integracije u NATO i EU i počinje da dobija sredstva i investicije u vezi sa procesom integracije", takođe, stiče regionalnu povezanost i uključenost u sve programe EU koji će na značajan način uticati na ekonomiju pokrajine.

Kako se navodi, evropski prijedlog bi za Srbiju predstavljao prvi međunarodno priznati dokument u kome bi Srbija prihvatila da su Kosovo i Srbija dvije odvojene pravno-političke realnosti koje podležu principima upravljanja prema medjunarodnom pravu.

Isto tako, Srbija bi priznala da ne može da traži pravo da zastupa ili djeluje u ime druge strane (Kosovo), prema dokumentu navodi "Albanian post".