"Kancelarka namjerava predložiti da sjever Kosova dobije jednu vrstu specijalnog statusa. To je utemeljeno i u ideji Zajednice srpskih opština, čije je formiranje dogovoreno Briselskim sporazumom, ali do sada nije primijenjeno", piše list.

"Standard" piše da je Merkel sazvala za 29. april balkanski samit u Berlinu, na kome treba da se „sahrani“ diskusija o promjeni granica po etničkim kriterijima.

Samit se, navodi list, održava na inicijativu kancelarke Merkel i predsjednika Francuske Emanuela Makrona, a pozvani su premijeri cijelog regiona uz šefove vlada Slovenije i Hrvatske, te predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Kosova Hašima Tačija.

Podsjeća se da je Njemačka striktno protiv ideje promjene granica, što su podržali visoka predstavnica EU Federika Mogerini, evropski komesar Johanes Han i savjetnik u američkoj administraciji Džon Bolton, ali i Austrija i Mađarska, što je, ukazuje list, dijametralno suprotno dosadašnjoj politici zapada.

"Moj utisak je da je dijalog izgubio na snazi, pa u tom smislu neće ni biti razmjene teritorija", naglašava ekspert za Balkan Ivan Krastev.

"Standard" tvrdi da je ideja razmjene teritorija izazvala strah od progona prije svega kod Srba južno od Ibra, kao i da su SAD, u međuvremenu, prema diplomatskim krugovima, odustale od ove ideje, jer su spoznali da bi to bilo povezano sa pravnim i sigurnosno-političkim teškoćama.

Članovi Nacionalnog sigurnosnog savjeta vratili su se iz Evrope u Vašington zabrinuti i prenose da je možda lako razmjenjivati šume i polja, ali ne mjesta u kojima žive ljudi.

U Berlinu, prema listu, svakako smatraju da je važnije da se postigne „dobar sporazum“ između Beograda i Prištine nego brzi dogovor, a taj stav dijeli i Francuska, kojoj je na Balkanu prije svega važno da se uspostavi veća vladavina prava.

"Standard“ ističe da sporazum treba da dovede do normalizacije „dvije države“ u okviru procesa približavanja EU.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kako tvrdi list, želi za priznanje Kosova dobiti nešto i u tome je podržan od pojedinih Evropljana, što bi vodilo ka konceptu „teritorija za status“.

Na skupu u Berlinu biće upućen jasan znak za obustavu tih težnji Mogerini, navodi list prenoseći izjavu njemačkog poslanika Manuela Saracina da su granice na zapadnom Balkanu nedodirljive.

Bivši austrijski diplomata, koji je učestvovao u izradi Ahtisarijevog plana Albert Roan kaže da se u izradi tog dokumenta, koji je osnova kosovskog ustava, polazilo od toga da je u 21. vijeku moguće pretpostaviti da ljudi na Balkanu mogu prevazići razmišljanja srednjeg vijeka i da su sposobni da žive u multietničkim društvima.

Roan smatra da to što se uopšte uzima u obzir razmjena teritorija ima veze s novom američkom administracijom. Dodaje da bi Ahtisarijev plan bio "uništen“ razmjenom teritorija i da bi tada bila dovedena u pitanja manjinska prava, kao i kompletna konstrukcija.