Danas tačno u podne u jednoj nesvakidašnjoj radio-emisiji, patrijarh Porfirije je predstavio pop i rok pjesme koje je slušao kao mladić.
Želio sam da iskoristim poziv Dvestadvojke da pošaljemo poruku prije svega mladima koji i danas slušaju muziku sa radija, kroz koju će moći, eto, da steknu nekakav utisak šta su generacije kojoj ja pripadam slušale u svojoj mladosti. I još dodatno da pošaljem poruku, ako tako mogu da kažem, da su i sveštenici ljudi iz naroda, da su to neki ljudi od nas koje smo mi uspjeli kao narod da iznjedrimo da bi mogli da služe svetu liturgiju, ali da su i oni dijelili, kao što i danas dijele, sve vrijednosti kojima živi jedan narod. To je slučaj i sa patrijarhom. I podrazumijeva se da vole muziku. Sada sam pripremio samo djelić pjesama i muzičara koje sam slušao u mladosti. Vjerujem da ćemo slaviti još mnogo, mnogo rođendana, pa eto onda prilike da listu produžujemo i proširujemo od onih dana kada sam ja bio mlad, pa kroz vrijeme, sve do naših dana – rekao je patrijarh Porfirije u razgovoru za Dvestadvojku.
Radio Beograd 202 je na svojim društvenim mrežama najprije otkrio samo dvije od desetak numera po izboru patrijarha Porfirija. To su “Knockin‘ on heaven‘s door” Boba Dilana i “Hoću da znam” grupe “Partibrejkers”.
– Cane koji je moj prijatelj i brat je u toj pjesmi, čini mi se, napravio nešto što spada u najbolja ostvarenja u našem rokenrolu i na polju rok muzike – obrazložio je patrijarh svoj izbor.
Patrijarh srpski Porfirije predstavio je danas na Radiju Beograd 202 izbor od deset pop i rok pjesama koje su obilježile njegovu mladost i danas za njega imaju posebnu simboliku.
– Naravno da to nisu sve pjesme i pravci koje sam volio da slušam, ali sam izabrao ono što može da stvori utisak kakva je bila naša generacija u mladosti, šta smo voljeli da slušamo. Ima raznorodnih pjesama i pravaca, ali zajedno čine jedan mozaik – rekao je Porfirije na Beogradu 202.
Među izabranim pjesmama našle su se “Etida” Korni grupe, “Odbrana” Idola, “Zagreb i ja se volimo tajno” Arsena Dedića i “Šumadijski bluz” Smaka.
U Porfirjevom izboru su bile i “Knockin’ On Heaven's Door” Boba Dilana, “Dance Me To the End of Love” i “Famous Blue Raincoat” Lenarda Koena, “Immigrant Song” Led Cepelina, “Molitva Fransoa Vijona” Bulata Okudžave i “It's Five O'Clock” benda Afrodajtis čajld.
Za pjesmu engleske rok grupe Led Cepelin Porfirije je rekao da sadrži stihove o “Nordijcima koji bježe od nesreće i rata”, što “potvrđuje da smo pred apsurdom i strahotama stradanja jednaki sjevernjaci i južnjaci”.
Porfirije je naveo da stihovi kanadskog kantautora Koena o “plesu do kraja ljubavi” nadahnuti stradanjem tokom Holokausta u logorima smrti gdje je bila praksa da gudački kvartet logoraša “svira dok njihove drugove ili rođake streljaju ili guše u gasnim komorama”.
– Pjesmu doživljavam kao svojevrsnu molitvu za sve koji su postradali u toku Drugog svjetskog rata i i za sve u bilo kojim ratovima danas – rekao je patrijarh.
“Famous Blue Coat” je odabrao u znak sjećanja na nedavno preminulog prijatelja Velju Pavlovića, novinara televizije Studio B, koji je bio autor serijala “Duhovnici” gdje su imali priliku “prvi put na jedan pristupačan način da govore mngoi monasi, sveštenici i duhovnici”.
“Šumadijski bluz” kragujevačkog Smaka je jedna od pjesama koje Porfirije i danas sluša naročito onda kad se ne osjeća dobro, ima neki problem, u ćorsokaku je i ne nalazi u sebi potencijal da se iščupa iz lavirinata.
Glavna i odgovorna urednica Radio Beograda 202 Milica Kuburović za čitaoce Blica otkrila je još jednu numeru koju je patrijarh Porfirije izabrao. Riječ je o pjesmi “Odbrana” grupe “Idoli”.
– Objašnjavajući zašto je i nju uvrstio među neke od najznačajnijih u svojoj mladosti, patrijarh Porfirije nam je rekao da ova pjesma i album na kojem se našla – „Odbrana i posljednji dani“ – za njega predstavlja jedno od onih umjetničkih djela koja, čim se pojave, bivaju prepoznata kao velika, izuzetna, pa čak i prelomna. Takvim smatra ovaj album, za koji kaže da je iznio na svjetlo dana jasne ili možda prikrivene težnje i procese koji se javljaju u kulturi uopšte, kao i u društvu u cjelini. Naglasio je da je po njegovom sjećanju to bio prvi put da se pojavila ćirilica na omotu nekog albuma, zatim da je na njemu prikazan polistavrion – što je zapravo izgled jedne svešteničke ili arhijerejske odjeće i da se u stihovima “Odbrane” prvi put u jednoj pjesmi srpske popularne muzike pojavljuje ime Gospodnje – prenijela nam je Milica Kuburović, prenosi Blic.