"Za to još nije dockan. Takav postupak bi njemu služio na čast, a bio bi uteha i satisfakcija vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, njegovoj crkvi i romejskoj zajednici u Turskoj u njihovoj tuzi i bolu zbog ovakve odluke, ali bi doneo savremenoj Turskoj i odobravanje, poverenje i čestitke ukupne kulturne javnosti širom zemaljskog šara", navodi se u saopštenju Njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja.

Patrijarh Irinej navodi da ukidanje dekreta Kemal-paše Ataturka, tvorca savremene Turske, i jednostrano vraćanje Svete Sofije u status džamije, SPC smatra ne samo za istorijsku nepravdu, već i za ishitren i nepotreban politički korak, štetan kako za međunarodni ugled Turske, tako i odnose i povjerenje između hrišćana i muslimana u svijetu.

U saopštenju se dodaje da se SPC nada da je svakome jasno da alternativa za budućnost nije vještački izazvana konfrontacija dvije najveće svjetske religije, hrišćanstva i islama, nego mir među njihovim vjernicima.

I ne samo mir ili prosto tolerancija, već i, navodi patrijarh, uzajamno poštovanje, kao i dijalog i saradnja u svemu što služi opštem dobru ljudi i naroda, a pritom ne ugrožava ničiji vjerski i kulturni identitet.

"Smatramo da je jedino pravedno rješenje, ukoliko se menja ono koje je donio Kemal-paša Ataturk, da se zadrži status muzeja, a dozvoli vršenje ne samo muslimanskog, nego i hrišćanskog bogosluženja. Hram je više nego dovoljno prostran da pritom niko nikome ne bi smetao. Ovakvo rješenje ne bi bilo presedan u savremenom svijetu", istakao je on.

U saopštenju se napominje da ne samo u Jerusalimu ili na Sinaju, koji su sveta mjesta za vjernike obje religije, nego i drugdje, pa i u Srbiji i drugim oblastima u kojima živi srpski narod, crkva i džamija često stoje jedna pored druge, svjedočeći istorijsku simbiozu, toleranciju i povjerenje među susjedima.

Patrijarh napominje da SPC upućuje ovaj apel poslije poglavara hrišćanskih crkava /patrijarha moskovskog Kirila i pape Franje/, visokih predstavnika Rusije, SAD i drugih država, kao i Uneska.

U saopštenju se navodi da u civilizovanom svijetu teško da ima ikoga ko ne zna za Aja Sofiju, veličanstveni i jedinstveni hram, svojevremeno najvažniji hram svekolikog hrišćanskog svijeta i na Istoku, i na Zapadu.

Isto tako je, ukazao je srpski patrijarh, opštepoznato da je Sveta Sofija bila hrišćanski hram više od devet vijekova, a džamija nešto više od pet vijekova, te da je zbog njene arhitekture i živopisa jedan od najvažnijih spomenika kulture i duhovnog nasljeđa čovječanstva pod zaštitom Uneska.

"Ako je nepoznati muslimanski pjesnik mogao da na hramu Bogorodice Ljeviške u Prizrenu zapiše da je njegovo oko gnezdo njene lepote, koje oko i kakav prefinjeni umjetnički osjećaj bi mogli da izraze nenadmašnu ljepotu Svete Sofije?", navodi se u saopštenju.

Ali, dodaje patrijarh Irinej, značaj Svete Sofije ne sastoji se samo u njenoj umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti, jer je ona, prije svega, za sve hrišćane, pravoslavne i ostale, velika svetinja, svjedok i izvor autentične duhovnosti.

"Time ne želimo da tvrdimo da za vjernike islama nije, takođe, bila i ostala mjesto mnogovjekovnog molitvenog života i nadahnuća", istakao je srpski patrijarh.

Patrijarh Irinej navodi da stoga nije čudo što je Kemal-paša Ataturk, tvorac savremene Turske i svjedok duge istorijske koegzistencije muslimana i hrišćana, svakako imajući u vidu ove činjenice, našao razborito kompromisno rješenje pretvaranjem ovoga hrama u muzej, otvoren za sve, pri čemu nikome od vjerujućih, bilo hrišćana bilo muslimana, nije uskraćena mogućnost da u sebi uznese molitvu Bogu u duhu svoje vjere i tradicije.

Turska je u petak, 10. jula, poništila dekret kojim je Aja Sofija pretvorena u muzej i time joj vratila status džamije. Kao obrazloženje, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan naveo je da ovaj potez predstavlja korak naprijed za Tursku.