Srbija je danas primljena u članstvo Evropske organizacije za nuklearna istraživanja /CERN/, saopšteno je iz beogradskog Instituta za fiziku.
CERN je primio Srbiju kao svoju 23. zemlju članicu, nakon formalne potvrde Uneska da je pristupila CERN-ovoj konvenciji.
Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je tim povodom da je ulaganje u naučna istraživanja važno za razvoj ekonomije u Srbiji, ističući da je CERN jedna od najvažnijih naučnih institucija danas.
"Neizmerno sam ponosna što je Srbija postala punopravna članica CERN-a. To će doneti nove mogućnosti za saradnju naših naučnika i industrije sa CERN-om i zemljama članicama ove organizacije", rekla je Brnabićeva.
Ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Mladen Šarčević rekao je da će Srbija nastaviti sa razvojem nauke i obrazovanja.
"Kao država članica CERN-a, Srbija je spremna da nastavi sa razvojem nauke i obrazovanja, dok će naši naučnici, istraživači, instituti i industrija imati mogućnost da se priključe donosiocima važnih naučnih i tehnoloških odluka", rekao je Šarčević.
Predsjednik Savjeta CERN-a Ursula Basler podsjetila je da Srbija ima dugogodišnju saradnju sa CERN-om, te da su srpski naučnici kontinuirano uključeni u CERN-ove najveće eksperimente.
"Veoma sam srećna što je zahtjev Srbije za članstvom u CERN-u doveo do toga da sada možemo da poželimo dobrodošlicu Srbiji kao državi članici", rekla je Baslerova.
Generalni direktor CERN-a Fabiola Đijanoti naglasila je da joj je zadovoljstvo da poželi dobrodošlicu Srbiji kao 23. državi članici ove organizacije.
"Srpska naučna zajednica je tokom dugog niza godina dala značajan doprinos CERN-ovim projektima. Članstvo će osnažiti dugogodišnju saradnju CERN-a i Srbije, stvarajući prilike za povećanje saradnje u naučnim istraživanjima, treningu, obrazovanju, inovacijama i dijeljenju znanja", rekla je Đijanotijeva.
Institut za fiziku u saopštenju podsjeća da su, dok je Srbija bila dio Jugoslavije, jedne od 12 zemalja članica koje su osnovale CERN, srpski fizičari i inžinjeri učestvovali u nekima od prvih projekata ove organizacije, na sinhrociklotronskom, proton-ciklotronskom i super-proton-sinhroton akceleratorima.
Fizičari iz Srbije su tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka radili na "Delfi" /DELPHI/ eksperimentima na CERN-ovom "El-I-Pi" /LEP/ sudaraču.
CERN i Srbija su 2001. godine zaključile Ugovor o međunarodnoj saradnji koji je omogućio učešće Srbije u "Atlas" /ATLAS/ i "Si-Em-Es" /CMS/ eksperimentima na Velikom hadronskom sudaraču i u Svjetskoj "El-Ejdž-Si" /LHC/ komjuterskoj mreži, kao i na "Ej-Si-I" /ASE/ i "En-Ej-61" /NA61/ eksperimentima.
Najveće učešće Srbije danas u CERN-u je u "Atlas" i "Si-Em-Es" eksperimentima, u postrojenju "Izolde" /ISOLDE/, koje izvodi istraživanja u domenima od nuklearne fizike do astrofizike, kao i na izradi studija budućeg sudarača čestica - "Ef-Si-Si" /FCC/ i "Si-El-Aj-Si" /CLIC/, koji su potencijalno novi najvažniji projekti u CERN-u.
Srbija će, kao država članica CERN-a, imati pravo glasanja u Savjetu CERN-a - tijelu koje donosi najvažnije odluke, te će doprinositi budžetu ustanove.
U saopštenju je navedeno da će članarina doprinijeti mogućnostima za zapošljavanje u CERN-u, kao i učešću srpske industrije na tenderima ove organizacije.