Moderna savremena tehnologija i jezivi trendovi koji su se nametnuli u današnjem društvu učinili su da sistem pravih vrijednosti gubi smisao i počinje polako da nestaje. Sve više tinejdžeri posežu za društvenim mrežama na kojima zarad trenutne aktuelnosti i popularnosti ne razmišljaju da će nekim bizarnim materijalom, koji kruži društvenim mrežama, još više podstaći na razmišljanje ostale na još surovije stvari.
Posljednja objava, koja je kruži društvenim mrežama, u kojoj srednjoškolci Srbije, u još jednom vršnjačkom trendu, sahranjuju žive drugare šokirao je javnost. Na TikToku objavljuju snimke u kojima se vidi kako nose pokojnika na klupi, poju i nose krstove kao sveštenici i pjevaju pjesme koje i oni pjevaju na sahranama.
"Primijetio sam, o tome mislim sve najgore. TitkTok mi služi da mi pravi zanimaciju. Kada nemam šta da radim ja uđem na TikTok i gledam videa. To mi ne izlazi, uglavnom mi izlaze automobili", rekao je jedan učenik. "Mislim da je to nešto najgore. Kada bi me pitali da obrišem TikTok pristao bi, jer imam dosta drugih društvenih mreža", dodao je drugi učenik.
Ovaj vid senzacije za djecu može biti jako štetno i treba se na svaki način boriti da se djeci skrene pažnja, jer ovo za njih, očigledno, predstavlja neki vid zabave, pogotovo ako se primjenjuje u obrazovanim ustanovama što je utoliko opasnija pojava.
"Djeca koja to rade misleći da u suštini stiču slavu, a ta slava nije slava na taj način i oni ne postaju slavni na taj način što će gaziti po drugim ljudima. Taj koji je predmet izigravanja ili to da se radi obredi, sahranjivanje itd. nimalo nije prijatno za onoga koga sahranjuju i kada vidi sebe u toj poziciji. Društvene mreže su promijenile svijet u tom pogledu da svako može nekome da naudi, a mala je vjerovatnoća da se to sankcioniše", rekao je direktor Tehničke škole Majdanpek Dragoslav Janković za TV Prva.
Rizično ponašanje na društvenim mrežama, nažalost, postoji od kad i one same, samo u različitim oblicima i manifestuju se na različite načine, a psiholog i direktorka gimnazije Majdanpek, Jelena Ćirić, naglašava da društvene mreže treba da posluže komunikaciji i zabavi.
"Samo radi zabave, a kada se desi da dođe do zloupotrebe tih društvenih mreža jedino što možemo da uradimo je da blagovremeno i na pravi način reagujemo u tim situacijama da sprečimo da se to ponašanje nastavi dalje", rekla je Jelena Ćirić za TV Prva.
Imali smo iskakanje dece pred automobile, pa ležanje na putu, razne vidove tih trendova i izgleda da svaki novi trend mora da bude šokantniji od prošlog, rekla je Katarina Jonev, stručnjak za bezbjednost djece na internetu.
"Nažalost da, a odlično pitanje je 'kako mi možemo da kontrolišemo šta naša djeca gledaju' i 'šta mi roditelji možemo da uradimo'. Postoje dve solucije. Prva da budemo dovoljno slobodni da zanemarimo taj izgovor 'mi poštujemo djetetovu privatnost i nećemo da čačkamo njegov telefon', da to prosto zanemarimo i da se postaramo, pogotovo podešavanja kada su mlađa deca u pitanju, da podešavanja budu tako nameštena da se sadržaj filtrira i da vodimo računa da je djetetov profil zaključan, dakle to je prvo", rekla je Katarina i nastavila:
"Druga stvar je da onoga trenutka kada odlučimo da damo djetetu telefon, da l' je pitanje djete od 5 godina, 7 ili 12, moramo da počnemo da počnemo da pričamo o tom aspektu bezbjednosti na internetu i kako da na pravi način koriste internet i društvene mreže jer su takvi suludi trendovi prisutni i tako je nekvalitetan sadržaj koji se plasira među decom da ovo zaista treba da nas zabrine. Komšiji sam rekla da gostujem u emisiji i koja je tema na šta je on meni prokomentarisao, a on je 2004. godište, 'joj pa i mi smo to radili u osnovnoj školi'. Pitam ga 'šta ti je tu bilo interesantno' na šta je on rekao 'ne sjećam se, ali se sjećam da smo mi tako ležali, onda nas prekriju duksevima, onda smo mi kao mrtvi i drže nam opelo', šokirala sam se", dodala je.
Kada djeca uđu u pubertet, taj momenat uklapanja u društvo, postavlja se uvijek ista pitanja: Kako se odupreti takvoj vrsti trenda ako imaš većinu djece koja hoće tako da se igra? Kako pružiti otpor?
"Imate strah među djecom da će biti isključena ili izolovana iz grupe. Da će se naći na meti nasilnika ako zauzmu stav, ako ne žele u nečemu da učestvuju, ako ne žele da budu dio čopora ili krda, grupacije koja je nasilna. Jedino što se tu vidi kao rješenje je da ta dobra djeca imaju 'jaka leđa' u vidu porodice i roditelja. Moraju da imaju svoj identitet, samovrednovanje, samopouzdanje i samopoštovanje, a to opet roditelji treba da im usađuju od malih nogu. Jedina odbrana od nasilnika je porodica", rekla je Katarina.
(Mondo)
