Srpski virusolog dr Ana Banko rekla je da je vakcinacija jedini izbor ako pričamo o kraju pandemije.
Ona je rekla, gostujući u Beogradskoj hronici, da od nas zavisi kada će se sve ovo završiti.
Ističe da je jedino rješenje za kraj pandemije vakcinacija.
"Tokom godinu dana mogli smo samo da se nadamo drugim rešenjima, danas rešenje imamo, vakcinacija je jedini izbor ako pričamo o kraju pandemije ili bar onom dijelu toka transmisije gde možemo da govorimo o kontroli nad širenjem ovog virusa", rekla je Banko.
Govoreći o tome da li virus koji mutira može da ugrozi proces imunizacije, podsjeća da su mutacije vrirusa njegova priordna pojava, pišu Novosti.
"Ne mogu da kažem da ne može da ugrozi proces vakcinacije, u ovom trenutku ga ne ugrožava, ali što duže virus cirkuluiše u polulaciji, on ima previše domaćina i prilika da mutira i dajemo mu mu u stvari previše prilika da stvori onaj tzv. mutant koji bi potncijalno bio otporan na vakcinu", istakla je Banko.
Prema njenim riječima, vakcine mogu da se adaptiraju, ali brzina procesa vakcinacije mora da ide tokom koji je brži od virusa.
Rekla je da je najnoviji soj indijski "dupli mutant".
"Kod njega se pojavljuje mutacija koju srećemo kod varijanti koje smo definisali kao zabrinjavajuće, kao što su dvije kalifornijske varijante, a s druge strane ima mutaciju na mestu brazilske i južnoafričke varijante koja je na istom mestu, ali vodi u drugačiju izmenu", kaže ona.
Ova kombinacija ne mora nužno da znači da će ova varijanta biti u nekom smjeru negativnija po ishod širenja oboljenja ili otpornosti na vakcinu, ali moramo da budemo svjesni da će sekvenciranje vurusnog genoma te informacije o velikom broju cirkulišućih varijanti da nam svaki dan i prikazuju, objasnila je dr Banko.
Prema njenim riječima, varijante koje smatramo varijantama za zabrinutost, su one koje difinišu globalne organizacije i njih je pet: britanska, južnoafrička, brazilska i dvije kalifornijske.
"Kada grupišemo varijante za zabrinutost idemo u smjeru da se brže se prenose, potencijalno su optorne na antitela delimično i da nam ometaju procese dijagnostike", ističe ona.
Kada se stiče kolektivni imunitet
Dr Banko kaže da je to čisto epidemiološko pitanje.
"Ovaj virus sa svim svojim osobinama dugim i brzim širenjem nas opovrgava – neki početni imunitet oko 60 odsto koji smo smatrali da je dovoljan sa epidemiološke tačke gledišta, danas se pominje 80 odnosno 90 odsto zbog razloga izmena virusa", podvlači Banko.
Prema njenim riječima, važno je da proces vakcinacije obuhvati veliki dio stanovništva, postoji polupacije koja ne ulazi u samu vakcinaciju– školski uzrast, mladi od 16 do 20 ili 25 godina.
"Strategija vakcinacije je išla u smeru da se vakcinišu ljudi najlošijeg zdravlja, ali transmisiju treba da zaustavimo i među najaktivnijim stanovništvom a to je veliki raspon od dečijeg uzrasta do radnoaktivnog stanovništva i zbog toga se sprovode studije na deci i trudnicama", ukazuje Banko i dodaje:
"Očekujem da se u narednim mesecima i ove kliničke faze pokazati pozitivne rezultate, sada dobijamo pozitivne odgovore i delimične preporuke šire populacije od prvih preporuka."