Stefan Drljača je posadio šumu u selu kod Čačka da bi proizveo kiseonik. Stefanov cilj je bio da posadi šumu na livadi sa koje je prije mnogo godina posječeno drveće.
Dok je u velikim gradovima zelenih površina sve manje, u selu kod Čačka jedan mladić imao je drugačiju misiju.
"Sadimo 150 crvenih hrastića! Pravimo šumu, proizvodimo vazduh za sve nas", napisao je na svom Fejsbuk nalogu ispod fotografije mlade sadnice hrasta kada je sa bratom počeo da pravi šumu na svom placu, u martu 2016. godine.
Sedam godina kasnije, 2023. na Stefanovoj livadi u selu Dučalovići u podnožju planina Ovčar i Kablar, raste ne samo buduća hrastova šuma, već i sadnice borova, breze, lipe i drugog drveća i biljaka.
"Ne samo što je dobrobit uzgajanja šuma da stvaraju kiseonik i budu naša pluća, šume čuvaju tlo, smanjuju klizišta, pružaju stanište životinjama, daju im hranu i još mnogo toga. Imao sam cilj da to bude moja zaostavština. Da mogu sutra, na primjer moji unuci, da tu uživaju i kažu, ovu šumu je posadio moj pradeda", rekao je Drljača.
